Mladi ne odlaze, birokracije nema, a građani s gradskom upravom rade na razvoju pametnog grada.
Mario ima 15 godina. Upravo je dobio potvrdu za pokaznu kartu za tramvaj u svojoj novoj srednjoj školi i pečat na fotografiji. S tim dokumentima i uplatnicom od 30 kuna odlazi u ZET - za tjedan dana, kad pokaz bude gotov, ponovno će morati otići onamo.
Erik živi u estonskom glavnom gradu Tallinnu i također je upravo navršio 15 godina, ali je od grada automatski dobio elektroničku osobnu iskaznicu s kojom se besplatno vozi u javnom pometu. Bez čekanja u redovima, bez potrebe za ishođenjem bilo kakvog dokumenta. S tom će karticom poslije i glasati i dobivati liječničke recepte.
Njegova majka nije morala prijaviti njegovo rođenje, to je istoga dana učinila bolnica. Njegov otac kompaniju je osnovao u roku od tri sata uz nekoliko klikova mišem, a upravo registrira svoj automobil putem interneta i isto tako - online - ispunjava zahtjev za povrat poreza. Može to učiniti iz bilo kojeg kutka grada jer Tallinn je, kao i drugi estonski gradovi, sasvim pokriven besplatnim internetom.
Ovaj bivši provincijski grad Sovjetskog Saveza danas je najdigitaliziraniji glavni grad na svijetu, svake godine posjećuje ga sve više turista, mladi ljudi ne napuštaju zemlju, a građani s gradskom upravom rade na razvoju pametnoga grada. Pet puta našao se na top-listi sedam najinovativnijih gradova svijeta.
Sve je počelo 1991. godine
Tallinn pritom nije krenuo s dobre startne pozicije. Kad se raspao Sovjetski Savez, Estonija je u predodžbi svjetske javnosti bila daleka i hladna sovjetska provincija. U toj zemlji prije četvrt stoljeća na uvođenje telefonske linije čekalo se i deset godina.
Međutim, nekoliko odvažnih poteza vlade u 90-ima zemlju je pretvorilo u svjetskog lidera u digitaliziranosti društva, a Tallinn u digitalnu metropolu, čiji se internetu vični građani ne boje eksperimentiranja. Upravo u tome i njegovanju poduzetničkog duha građana leži ključ transformacije grada.
Tallinn je u ovih 25 godina prošao temeljitu transformaciju, a proces traje i nastavit će se jer jedno od glavnih pravila je da se grad mijenja i prilagođava vremenu. Estonija je već daleko otišla u misiji rješavanja papirnate birokracije i smanjenju vremena koje građani provode čekajući na gradske i državne usluge.
Javni službenici imaju naputak da od građana, kad god je to moguće, ne traže dokumente i informacije, nego da ih na sve načine pokušaju sami nabaviti prije nego što ih zatraže od građana. Kako to izgleda u praksi pokazuje podatak da za osnivanje kompanije ne treba više od tri sata, a većina tvrtki osniva se iz udobnosti vlastitog kauča.
Jedna od estonskih kompanija koje se bave elektronikom i razvojem softvera osmislila je aplikaciju pomoću koje građani sudjeluju u gradnji pametnog grada. Naime, apsolutno je nužno dobiti povratnu informaciju od građana, smatraju u gradskoj upravi Tallinna.
Ideja se promovirala u medijima i na društvenim mrežama i stvorena je online karta koju građani koriste kako bi nadležnim službama što bolje dočarali svoju ideju. Ljudi koji rade ili žive u određenoj četvrti grada, ili u pojedinoj ulici, iznose prijedloge o novim sadržajima ili problemima u dotičnoj ulici i kvartu.
Jedan od primjera posvećenosti gradskih vlasti poboljšanju života građana pomoću informacijske tehnologije uvođenje je pametne kartice za javni prijevoz koji je od 2013. besplatan za sve stanovnike Tallinna. Korištenje javnog transporta građane stoji samo dva eura godišnje, koliko stoji pametna kartica s kojom prijavljuju ulazak u vozila javnog prijevoza. Bio je to veliki eksperiment koji je privukao pozornost uprava drugih europskih gradova, a Tallinn ističe kako je ostvario uspjeh jer je smanjio korištenje osobnih automobila, a povećao broj putnika u javnom prijevozu. Cilj gradske uprave nije bio samo smanjiti trošenje papira i građanima štedjeti vrijeme. Bio je to korak prema stvaranju zelene metropole i smanjenju zagađenja zraka s kojim muku muče veliki europski gradovi.
Prosječna plaća i porezni sustav
Zahvaljujući uvođenju besplatnog javnog transporta, grad je zabilježio tisuće novih prijava prebivališta i time povećao priljev novca u gradski budžet. Besplatne karte za građane financiraju se iz poreza i prireza, a uprava ističe da se model pokazao dovoljno dobar da s njim nastave do daljnjega.
Prosječna plaća u Tallinnu je 1200 eura bruto, ali to se ne odnosi na programere i stručnjake u IT sektoru koji zarađuju od 2000 do 2500 eura neto. Estonske vlasti pritom procjenjuju da je digitalizacija zemlje povećala za dva posto ukupni estonski godišnji BDP upravo zahvaljujući razvoju sektora izraslom oko državnih online usluga.
Estonski porezni sustav je susretljiv prema tvrtkama koje profite ponovno ulože u širenje poslovanja. Naime, korporativni porez od 20 posto plaća se samo na potrošeni profit, a u slučaju ponovnog ulaganja iznosi nula posto. No, Tallin kao grad od 400.000 stanovnika i Estonija kao zemlja od 1,3 milijuna ljudi ima problema s radnom snagom.
Privlačenje novih talenata i investicija olakšano je odlukom da osnovati kompaniju u Estoniji možete i ako niste njezin građanin ili građanin EU. Sve što je potrebno je prijavu za “dozvolu za e-boravak”, što se dakako također radi s nekoliko klikova mišem, a estonske statistike pokazuju da se dosad za e-boravak prijavilo oko 20.000 ljudi iz 138 zemalja.
Gradske vlasti rade sve da povećaju privlačnost grada za život i poslovanje. Jedan od trenutačnih prioriteta je rehabilitacija zanimljivih gradskih četvrti koristeći postmodernu arhitekturu. Tallinn želi turiste, želi inovativnu mladu populaciju, želi internetsku generaciju i stalno se mijenja. Možda je najvažnije to da Tallinn uvijek gleda prema budućnosti i ne boji se promjena.
Link na cijeli članak.
Izvor: Jutarnji list
