Ono što se godinama priča, napokon je dobilo potvrdu - Zagrebački holding od siječnja sljedeće godine ostat će bez podružnica ZET i Zagrebački velesajam, a ta dva gubitaša na tržištu će nastupiti kao samostalni poduzetnici u vlasništvu Grada Zagreba.
Uprava Zagrebačkog holdinga već je obavijestila sindikate o odluci Skupštine društva o izdvajanju ovih podružnica, dok u Gradskoj upravi užurbano pripremaju materijale koji bi se pred zastupnicima Gradske skupštine trebali naći na sjednici u prosincu, piše Poslovni dnevnik.
Tako će zastupnici, osim o Proračunu za 2018. godinu, glasati i o ovoj namjeri gradonačelnika Milana Bandića, i ako daju 'blagoslov', ZET i Velesajam kao samostalna trgovačka društva kreću s radom već krajem siječnja sljedeće godine. Ako prijedlog ne dobije većinu ruku, izdvajanje će se odgoditi za određeno razdoblje.
Izdvajanje ovih podružnica najavljivalo se dugi niz godina, a Holding je naručio i analize revizora koji su predložili tri modela izdvajanja ZET-a i Velesajma. Radi se o revizorskim kućama Deloitte i LeitnerLeitner.
Prema dokumentima koje je Jutarnji dobio na uvid, predložena su tri modela izdvajanja.
Prvi model ide u smjeru da se ZET i Velesajam izdvoje, te da im ostanu sve interne obveze, odnosno dugovanja koja imaju prema Holdingu. Ta dugovanja mjere se u iznosu od oko 2,4 milijarde kuna.
Drugi model je da podružnice zadrže samo određene obveze prema Holdingu, dok treći model predviđa izdvajanje, ali bez prenošenja obveza.
Skupština Holdinga najbliža je odluci koja bi kombinirala drugi i treći model.
Svaki od tih modela, smatraju revizori, predviđa i moguće porezne obveze koje bi došle na naplatu samom Holdingu, a koje se mjere u desecima milijuna kuna.
Upravo zbog toga, prije samog izdvajanja zatražit će se i mišljenje same Porezne uprave.
Što izdvajanje ZET-a i Velesajma znači za Grad, Holding, zaposlenike odnosno građane?
Radnici ovih podružnica zadržat će sva materijalna prava iz Kolektivnog ugovora. Ta materijalna prava izgubit će nakon što prođe godina dana od izdvajanja iz Holdinga, nakon čega bi trebali započeti pregovore s Gradom oko vlastitih Kolektivnih ugovora.
Otpuštanja radnika neće biti.
Građani prvenstveno od ZET-a očekuju bolju uslugu i jeftin prijevoz, a u tom smjeru ide i dogovor između Grada i ove podružnice.
Naime, Grad će sa ZET-om potpisati ugovor o uslugama usklađen s EU direktivama te će se subvencije iz Grada ZET-u slati na temelju kvalitete usluge, troškova prijevoza kao i ostvarenih prihoda.
Osim toga, u Gradu vjeruju kako će ZET izdvajanjem iz Holdinga mnogo lakše doći do sredstava iz EU fondova.
Što se tiče samih subvencija, Grad je lani ZET podržao s oko 490 milijuna kuna, dok je u 2015. godini ta subvencija iznosila 508 milijuna kuna prema podacima o izvršenju proračuna za te dvije godine.
Unatoč subvencijama, ZET svaku poslovnu godinu završi u gubitku pa je tako 2016. godine minus bio 135 milijuna kuna, a 2015. 145 milijuna kuna.
S druge strane, prostor Zagrebačkog velesajma trebao bi postati mjesto od posebnog interesa grada, koji će na jednoj trećini zadržati sajamsku djelatnost, dok će na preostalom zemljištu biti zona za poduzetnike i istraživanje i razvoj.
Ta podružnica pak godišnje ima gubitke od oko 30 milijuna kuna.
Upravo zbog ovakvih minusa, mnogi smatraju kako je izdvajanje gubitaša ZET-a i Velesajma iz Holdinga akcija rješavanja tereta koji koči bolju kreditnu sposobnost Zagrebačkog holdinga.
Ante Jelić, predsjednik Sindikata prometnih vozača i radnika ZET-a, kaže da nisu protiv takve ideje.
"Sada smo na neki način ukočeni. Izdvajanjem bi se stvari poboljšale, od brže javne nabave do komunikacije s Gradom", smatra Jelić.
