U Hrvatskoj 71% srednjoškolaca pohađa strukovne škole koje rade po zastarjelom programu. Zanimanje učenika za obrtnička zanimanja slabi, a poslodavci i obrtnici vape za kvalificiranim radnicima.
Izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju i s pomoću milijardu kuna iz europskih fondova, strukovne bi škole trebale postati centri kompetentnosti povezani s gospodarstvom. Bila je to tema emisije Otvoreno u kojoj su gostovali pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, Božo Pavičin iz Hrvatske gospodarske komore, ravnateljica hotelijersko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac, predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak i ravnatelj strukovne škole Vice Vlatković u Zadru Tihomir Tomčić.
Trebamo promijeniti strukovno obrazovanje da postane privlačno i da bude onakvo kakvo tržište rada treba, rekao je Vlado Prskalo. Gospodarstvo treba biti korektiv kakva jedna strukovna škola treba biti. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju predviđa promjenu zastarjelih nastavnih planova, edukaciju nastavnika i ravnatelja, kao i opremanje škola. Izgradit će se centri kompetentnosti, a u fokusu će biti rad, red i izvrsnost. Svaka županija imat će minimalno jedan takav centar. U tome će pomoći milijardu kuna iz europskih fondova. Prijedlog zakona ima i mogućnost izrade sektorskih kurikuluma, istaknuo je Prskalo. Ako zakonske promjene budu prihvaćene u Saboru, stupaju na snagu u novoj školskoj godini.
Božo Pavičin iz HGK nije zadovoljan što novi prijedlog zakon ne predviđa da promjenu uloge Hrvatske gospodarske komore u pogledu strukovnog obrazovanja, kao ni to da gospodarstvenici mogu osnivati centre kompetentnosti. Ne razumije zašto jedan škver ili hotelski lanac ne bi mogao osnovati centar kompetentnosti. Prskalo mu je odgovorio da je postojao limit od 30 posto u mogućnosti promjena zakona i da će i to doći na red, korak po korak.
Dragutin Ranogajec radostan je što su svi napokon na istoj strani. Dosadašnji Zakon o strukovnom obrazovanju imao je mnoge apsurde, brkanja ugovora o radu i ugovora o naukovanju, itd. Hrvatska obrtnička komora inzistira da obrtničke i druge radionice budu licencirane i da imaju majstore mentore koji imaju pedagoške kompetencije. Nada se da će novi zakon djelovati na mentalitet ljudi da su obrtnička zanimanja vrijedna.
Marija Rašan Križanac smatra da u centru ove promjene treba biti čovjek, promijeniti svijest o tome koliko je rad vrijedan i da zidar i keramičar ne budu doživljavani kao oni koji samo obavljaju određeni posao, već da su cjelovite osobe.
Tomislav Debeljak kaže da nema tog centra kompetencije koji je bolji od samog gospodarstva, gdje se mladi mogu zaljubiti u neki rad. U Hrvatskoj je došlo do nivoa "kako ću joj reć da varin", tj. da bi svi bili političari i direktori. Istaknuo je da treba potaknuti one mlade koji su napustili zemlju da se vrate. Brodosplit trenutno zapošljava ljude iz Poljske, Ukrajine i Rumunjske jer ne može pronaći radnu snagu u Hrvatskoj.
Tihomir Tomčić kaže da Hrvatska kroz novi prijedlog zakona doista ima šansu. Pohvalio je alate u novom prijedlog zakona koji će povezati strukovne obrazovanje i tržište rada. Istaknuo je da danas trogodišnja strukovna zanimanja upisuju oni kojima to nije bio prvi izbor i stoga su nemotivirani. Problem, kaže Tomčić, leži u osnovnoj školi i u samo jednom satu tjedno tehničke kulture. Učenici nemaju priliku otkriti svoje sklonosti, sposobnosti i mogući smjer u srednjoj školi, rekao je.
Izvor: HRT
