Share
Tweet
Share
Send to friend

Svaki treći zaposlenik radi u institucijama ovisnima o proračunu

Na dva zaposlena u gospodarstvu dolazi jedan zaposlen u državnim i lokalnim strukturama, podatak je koje je pokazalo istraživanje poslovnog magazina Lider.

Svaki treći zaposlenik radi u institucijama ovisnima o proračunu

Računica pokazuje da na 100 zaposlenih u realnom sektoru u Hrvatskoj dolazi njih 43 koji rade što u državnoj i lokalnoj administraciji, što u javnim i komunalnim poduzećima. No, “koeficijent 0,43” samo je prosjek, i to ublažen, budući da statistika neka značajna poduzeća ni ne vodi u kategoriji državnih i paradržavnih institucija. U Ličko-senjskoj županiji omjer onih koji ovise od proračunima i onih koji rade u realnom sektoru gospodarstva doseže zapanjujućih 0,75! Slično je i u drugim županijama koje su najviše stradale u Domovinskom ratu - Vukovarsko-srijemskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i Zadarskoj.

Faktor razvijenosti

S druge strane, manji omjer političkog klijentelizma i ovisnosti o državi pokazuju razvijenije županije, poput Primorsko-goranske, Grada Zagreba, Koprivničko-križevačke, Istarske, Zagrebačke, Varaždinske i Međimurske. Uglavnom je riječ o razvijenijim regijama, koje u prvoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća nisu izravno bile pogođene ratnim djelovanjima. Koeficijent klijentelizma, pokazuje Liderova računica, u njima je manji od nacionalnog prosjeka. No, i dalje je prevelik za zemlju koja se voli prikazivati kao razmjerno napredna tržišna ekonomija.

Da su politika, klijentelizam i veze u Hrvatskoj i njenom ekonomskom životu sveprisutni, već godinama upozoravaju analitičari. I istraživanje koje je svojedobno radila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokazalo je da država u ekonomskom životu Hrvatske igra daleko veću ulogu nego što je to slučaj sa zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Sve to govori da je Hrvatska još daleko od kraja svog tranzicijskog puta.

Negativna selekcija

- Mi smo se jako malo odmakli od socijalizma, iako smo za to imali najbolje uvjete među bivšim socijalističkim državama. Slično je stanje i u drugim državama s područja bivše Jugoslavije. Puno smo se manje promijenili od tranzicijskih zemalja Srednje Europe i Baltika. Zapravo smo se izgubili u tranziciji - ocijenio je prije nekoliko godina za Jutarnji list Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, analizirajući upravo rezultate koji su pokazivali “ovisnost” Hrvata o radu za državu i važnosti države za ekonomski život zemlje.

Izvor: Jutarnji.hr 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.