Share
Tweet
Share
Send to friend

Hrvati ne žele raditi do 67. godine!

Većina građana misli da Vlada neće provesti mirovinsku reformu.

Hrvati ne žele raditi do 67. godine!

Hrvati ne žele raditi do 67. godine, političarima žele ukidanje povlaštenih mirovina i ne štede za „stare dane“ – rezultati su to ekskluzivnog istraživanja Dnevnika Nove TV. 

Istraživanje pokazuje i smatraju li građani da će Vlada provesti mirovinsku reformu, jesu li za „kažnjavanje“ prijevremenog odlaska u mirovinu te što misle o uvođenju nacionalne mirovine. 

Većina građana misli da Vlada neće provesti mirovinsku reformu – to smatra 75 posto ispitanika. Da će se ona provesti, misli 20 posto građana, a njih 5 posto ne zna.  

Ako se reforma i provede, za većinu građana to ne znači i poboljšanje životnog standarda. Takvih pesimista je 63 posto, optimista 30 posto dok njih 7 posto ne zna. 

Više je pesimista među ženama (69 posto), onima s diplomama (79 posto) te stanovnicima sjeverne Hrvatske (79 posto). 

Iznadzastupljeni optimizam je među građanima Zagreba i Dalmacije (40 posto).  

Rad do 67. godine neprihvatljiv za 88% ispitanika!

Za većinu građana ideja da se radi do 67. godine je neprihvatljiva. Tako podizanje godina za odlazak u mirovinu smatra previsokim 88 posto ispitanika, njih 7 posto smatra da je točno kakva treba biti, dok je za 2 posto građana dob od 67 godina za odlazak u mirovinu – preniska. Ne zna njih 3 posto. 

Zanimljivo, više protivnika u odnosu na cijelu Hrvatsku nalazi se među ženama (91 posto), ali i mlađima do 30 godina (93 posto), na sjeveru Hrvatske (94 posto) te u Istri i Primorju (96). 

Većina građana, njih 65 posto, misli da će u mirovinu i prije 67. godine života, a da će do te životne dobi moći raditi, misli pak 25 posto ispitanika. Ne zna njih 10 posto. 

Zanimljivo, u mišljenju da će raditi do 67. iznadzastupljeni su mladi do 30 godina s 39 posto, ali i visokoobrazovani s 44 posto. S druge strane, protivnici rada do 67. godine su generacija od 30 do 44 godine s potporom od 83 posto te oni s osnovnom školom, a takvih je 87 posto. 

Ideja da se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjava i manjim mirovinama, većina građana ne podržava, točnije njih 71 posto, podržava njih 25 posto, dok ne zna 4 posto. 

Za kažnjavanje odlaska u mirovinu je više generacija iznad 60 godina (34 posto) te stanovnici Zagreba (33 posto), a protivnici su generacija od 30 do 59 godina (75 posto) te stanovnici Primorja i Istre (87 posto). 

Ako se pita građane, branitelji mogu biti spokojni po pitanju ukidanja povlaštenih mirovina. Njima bi je ostavilo 64 posto, smanjilo njih 21 posto, a ukinulo tek 9 posto građana.  

Pripadnici HVO-a nemaju takvu potporu kod građana. Njima bi mirovinu ostavilo 51 posto, smanjilo njih 25, a ukinulo 16 posto ispitanika. 

Borci 2. svjetskog rata su, čini se, podijelili građane, no i dalje je najveći dio onih koji im mirovine ne bi dirali. Njih je 46 posto, ali bi ih zato njih 19 posto smanjilo, a 27 posto ukinulo.  

Političari, suci, bivši predsjednici...

Političari su prošli najlošije, a među njima bivši saborski zastupnici. Njima bi mirovine ukinulo 52 posto, smanjilo 42 posto, a ostavilo 5 posto ispitanika.  

Kod bivših članova Vlade, najveći je broj onih koji bi im mirovine smanjili – 51 posto, njih 41 posto bi ih ukinulo, dok bi ih 6 posto ostavilo. 

Bivši ustavni suci trebaju imati manje mirovine, misli to 46 posto građana, da im se trebaju ukinuti, smatra njih 31 posto, dok je za sadašnji model 20 posto ispitanika. 

I bivši bi predsjednici trebali, ako se pita građane, imati manje mirovine. To misli 49 posto ispitanika, a da im se one trebaju ukinuti, misli njih 36 posto dok 13 posto građana smatra da bivši predsjednici moraju imati iste mirovine. 

Zanimljivo, većina građana ili njih 47 posto misli da umirovljenim akademicima trebaju ostati iste mirovine. Da se trebaju smanjiti, misli to 28 posto ispitanika, a da se trebaju ukinuti, smatra 19 posto građana.  

Beneficirani staž

Piloti mogu biti spokojni: 90 posto građana misli da im treba zadržati beneficirani staž, da ga treba smanjiti, misli 6 posto građana, a za ukidanje je njih 3 posto.  

Čak 80 posto građana misli da vojnicima trebaju ostati prava, 12 posto bi im smanjilo prava, a 6 posto ukinulo. 

Za 78 posto ispitanika i roniocima treba ostati beneficirani staž, da ga treba smanjiti misli njih 14 posto, a za ukidanje je 6 posto.  

I 76 posto građana misli da kontrolorima leta mora ostati beneficirani staž, ali njih 13 posto misli da im prava treba smanjiti, a 7 posto bi ih ukinulo.  

Beneficirani staž treba ostati i vozačima kamiona i autobusa. To misli 75 posto ispitanika. Da prava treba smanjiti, misli to njih 14 posto, a taj bi staž ukinulo 8 posto ispitanika.  

I za 72 posto građana policajcima treba ostati beneficirani staž. Taj bi staž policajcima smanjilo njih 16 posto, a ukinulo 11 posto građana.  

Da balerine trebaju zadržati beneficirani staž, slaže se 44 posto građana, da ga se smanji, traži to 20 posto, a ukinulo bi ga 29 posto građana.  

I na kraju beneficirani radi staž podijelio je građane oko carinika. 36 posto bi ga ostavilo, 31 posto ukinulo, a njih 29 smanjilo.   

Većina građana ili njih 52 posto složilo bi se da se povećaju izdvajanja u 2. mirovinski stup. Na to ne bi bilo spremno njih 39 posto, a ne zna njih 9 posto.  

I ideju uvođenja nacionalne mirovine podržava 69 posto ispitanika, njih 29 posto protivi se toj ideji, dok ne zna njih 2 posto.

Život u mirovini 

Kada ih se pita kao gledaju na život u mirovini, Hrvatska je podijeljena. Tako je njih 49 posto pesimistično, njih 45 posto optimistično dok ne zna njih 6 posto.  

Više je optimističnih građana među populacijom mlađom od 30 godina (54 posto) te onima s osnovnom školom (54 posto). No zato su pesimisti generacija od 30 do 45 godina (60 posto) te građani Istre i Primorja (59 posto). 

Većina građana uopće ne štedi (39 posto) za svoje umirovljeničke dane. No zato njih 31 posto ima ušteđevinu u banci, 29 posto ima životno osiguranje, 15 posto stambenu štednju, 11 posto ulaže u dobrovoljni 3. mirovinski stup, a u dionice je novac uložilo 9 posto građana.  

Istraživanje je provela agencija Ipsos na uzorku od 601 punoljetnog građanina Republike Hrvatske, tijekom ožujka 2018. 

Izvor: 24sata.hr 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.