Iseljavanje iz Hrvatske, po svemu sudeći, ima svoju cijenu koja se ogleda i u najvažnijim obrazovnim indikatorima.
Eurostat je objavio podatke prema kojima je EU gotovo dosegnuo ciljani udio visoko obrazovanih građana u dobi od 30 do 34 godini od 40 posto, dok je Hrvatska nastavila s padom i u 2017. je taj broj iznosio 28,7 posto.
Podaci govore kako naša država od 2014., kada je ostvaren rezultat od 32,1 posto, stalno nazaduje u tom pogledu. Tako smo u 2015. bili pali na 30,8 posto, 2016. na 29,3 posto, a taj se loš trend nastavio i prošle godine. Dodatna analiza pokazuje kako smo 2008. bili na razini od 18,5 posto, a već 2010. na 24,5 posto, potom smo dvije godine padali i došli na 23,7 posto, a u 2013. se popeli na 25,6 posto, da bi onda u samo jednoj godini napravili skok na 32,1 posto, odnosno za čak 6,5 postotnih poena (što je vjerojatno posljedica reklasifikacija u obuhvatu visokoobrazovnih osoba).
Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra i predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kazao je kako je razlog tom negativnom trendu vjerojatno iseljavanje. "Od 2015. Hrvatska bilježi i manji upis na studije, ali to će se na broju diplomiranih osjetiti tek za nekoliko godina. Smanjenje udjela visokoobrazovanih osoba u dobi od 30 do 34 godine je, kako se sada čini, prvenstveno posljedica pojačanog iseljavanja koje je jače krenulo baš od tada. Mladi ljudi s diplomom su jednostavno shvatili da vani imaju mnogo više prilika nego u Hrvatskoj", kazao nam je Balković za Jutarnji list.
Njegovo mišljenje dijeli i Maja Vehovec, znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta, voditeljica Foruma za gospodarstvo i potpredsjednica stranke Pametno, koja se u svom radu bavila i dostupnošću visokog obrazovanja u Hrvatskoj. "Za sada još nemamo pouzdana istraživanja, jer je to noviji trend i tek ga treba istražiti, ali se gotovo sigurno radi o problemu iseljavanja. Moguće je da je i slabije imovinsko staje građana pridonijelo tome, ali smatram, za sada, da je iseljavanje negativno utjecalo i na taj obrazovni indikator", kaže Vehovec.
Ono što zabrinjava jest to što je Hrvatska, prema istraživanju Europske komisije Education and training monitor 2014., jedna od država EU s najvećom stopom odustajanja iz visokog obrazovanja, koja se procjenjuje na više od 40 posto upisanih studenata, a godina studija u javno financiranom visokom školstvu košta prosječno oko 55.000 kuna. Glavni razlozi za to su, pokazuju istraživanja, nedovoljne sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije i nedovoljno financijskih sredstava.
Ipak, Mislav Balković drži da vjerojatno nije došlo do povećanja stope odustajanja od fakulteta, ali naglašava da za tu ocjenu moramo pričekati još neko vrijeme. Naravno, ipak je moguće da su mladi u većem broju nego inače prekidali studiranje, jer su zaključili da im je bolje ići vani raditi bez studija, nego u Hrvatskoj tražiti posao s diplomom.
