Kad je posljednji put Hrvatska imala 160 tisuća nezaposlenih, u isto vrijeme u Hrvatskoj je bilo 350 tisuća zaposlenih više te 515 tisuća umirovljenika manje nego što ih ima sada.
Smanjen broj nezaposlenih na neki način poklapa se s osipanjem stanovništva.
"Ljude koji su otišli također bi trebalo pribrojiti nezaposlenima", kaže ekonomist Guste Santini te ističe da sve ozbiljne analize rast gospodarstva mjere rastom zaposlenosti zbog toga što je kapital zamijenio rad kakav smo nekad poznavali. Danas za istu razinu društvenog proizvoda treba manje rada nego prijašnjih desetljeća.
"Ne povećavamo izdvajanja za znanost i obrazovanje, ne investiramo u ljude te ćemo i dalje zaostajati, izgubili smo industriju koja je tražila puno znanja, poput brodogradnje. Hrvatska budućnost ne smije se graditi samo na turizmu", napominje Santini koji pad nezaposlenosti tumači i kao gubitak vjere mladih ljudi u svoju egzistenciju u Hrvatskoj i socijalnu održivost, piše Večernji.hr.
Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije, nije sklon uspoređivanju sa stanjem početkom devedesetih jer se radi o različitim sustavima.
"Važno je da rast bude održiv, a to se posljednjih mjeseci vidi iz stalnog povećanja broja zaposlenih", ističe Bejaković i upozorava da položaj na tržištu rada najviše ovisi o duljini nezaposlenosti. Kod nas je trećina nezaposlenih bez posla dulje od dvije godine. Ostanu li bez posla, posebno se teško zapošljavaju stariji radnici – njih tri četvrtine nezaposleno je godinu dana ili dulje te ulaze u dugotrajnu nezaposlenost.
"Poslodavci često hvale i ističu iskustvo, posvećenost, staloženost i znanje starijih osoba, ali ih svejedno ne zapošljavaju. Položaj starijih osoba je jako nepovoljan i nije se značajnije poboljšao u proteklom desetljeću", kaže Bejaković.
Otvorenoj nezaposlenosti starijih osoba mogli bismo pribrojiti i starije radnike koji su protiv svoje volje “pobjegli” u mirovinu pred nezaposlenošću, ali i one koji bi željeli raditi, ali su obeshrabreni.
Hrvatska odskače i po udjelu neaktivnih mladih osoba koje se ne obrazuju, ne rade niti traže posao. Eurostat navodi da je u kategoriji neaktivnih gotovo svaka peta mlada osoba u dobi do 29 godina.
"Ne smijemo se zanositi padom nezaposlenosti jer imamo visoku stopu neaktivnog stanovništva. Puno je ljudi izgubilo vjeru u sebe i u mogućnost pronalaženja posla te bi i njih trebalo vratiti na tržište rada", zaključuje Bejaković.
