Od 26 pristiglih Filipinaca petoro ih je ovih dana dobilo radne dozvole u restoranima Bota Šare.
Hrvatska postaje sve zanimljivija zemlja i za strane radnike koji ne dolaze samo iz susjednih, nego i dalekih zemalja. Ovih dana u malom mjestu Klana u Primorsko-goranskoj županiji stigla je grupa od petnaestak radnika iz Indije, koji će raditi za jednu opatijsku građevinsku tvrtku. Vijest se pročula, pa o angažmanu Indijaca interes već iskazuju i drugi gospodarstvenici s tog područja, ali među ostalima i proizvođači namještaja iz drugih krajeva Hrvatske, piše Poslovni.hr.
Do sada je u Hrvatskoj radio tek neznatan broj radnika iz Indije, manje od 10, i to u turizmu. Iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova, koje izdaje dozvole za rad strancima, u Hrvatskoj trenutno zaposleno 47 Indijaca, a zanimljivo je i da su počeli pristizati i Filipinci, o kojima se prošle godine toliko diskutiralo u javnosti. Tako je ovih dana pet radnika dobilo dozvole za rad u restoranima Bota Šare u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Iz MUP-a, pak, daju informaciju da je u prvom kontingentu s Filipina stiglo već 26 radnika.
U ovom trenutku u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima zaposleno s radnom dozvolom ukupno 11.336 stranaca. Prema očekivanjima, najbrojniji su državljani BiH, iz koje i tradicionalno dolazi najveći broj radnika, a kojima je izdano 6909 dozvola za rad. Slijede državljani Srbije čiji je broj također skočio i sada ih je zaposleno 2034. Makedonci su na trećem mjestu po brojnosti, radi ih 946, te Kosovari (653) i Albanci (237) i Ukrajinci.
Potražnja za vrijednim ukrajinskim radnicima posljednjih mjeseci toliko je porasla da je i Vlada odlučila posebnim međudržavnim sporazumima omogućiti njihov dolazak mimo kvotnog režima, pa valja očekivati da će broj Ukrajinaca uskoro drastično porasti, a sada ih je na radu kod nas ukupno 189. Osim s Ukrajinom, takav aranžman Hrvatska je potpisala i s BiH, s objašnjenjem da je u oba slučaja riječ o Hrvatskoj posebno prihvatljivim zaposlenicima zbog kulturoloških sličnosti.
Zanimljivo da u Hrvatskoj radi i 70 Tajlanđana, 57 Kineza, a na listi izdanih dozvola na desetom mjestu nalaze se Crnogorci (39), slijede Filipinci (26), Turci (19) i Moldavci (12). Kao mjesto svog zaposlenja Hrvatsku je odabralo i po devet Rusa i Amerikanaca, po sedam Vijetnamaca i Brazilaca, šest Meksikanaca i Kanađana, a po pet Japanaca i Koreanaca. Rade kod nas i 2 Izraelca i zasad samo jedan Sirijac.
Kvote i popunjenost
Ovih dana Vlada je odredila novi gornji limit kvota za strance i ona sada iznosi 35.500, što je dosad najviša otvorenost tržišta stranim radnicima. Dojam je da su kvote već razgrabljene, no kako se vidi iz podataka MUP-a, "potrošena" je zasad tek trećina predviđenih dozvola. Sektorski gledano, u građevini je preostalo još otprilike polovica predviđenih dozvola, koje su zacrtane na 10,7 tisuća, a od industrija s najvećim deficitom radnika velik broj slobodnih mjesta ostao je u brodogradnji, gdje je od 1408 dozvola iskorišteno manje od 500.
Slično je i u metalskoj industriji, gdje je iskorišteno tek 300 od 1600 dozvola. U prometu je, međutim, većina od 765 kvota iskorištena, pa je slobodno ostalo još 176. U zdravstvu je iskorišteno samo 15 od predviđenih 70 dozvola, u prehrambenoj industriji dobro su iskorištene kvote za pekare i slastičare, no ostalo je još 535 od 770 raspoloživih mjesta. Najviše slobodnih poslova ostalo je u preradi ribe, gdje su poslodavci koji su investirali u nove pogone i dalje teško dolaze do radnika.
U prerađivačkoj industriji zasad je iskorištena tek četvrtina od 580 planiranih mjesta, a tek 14 od 300 dozvola odobreno je u ICT sektoru. Ni u turizmu, u kojemu je prošli tjedan Vlada odobrila dodatnih 4000 dozvola, još nije potrošena sva kvota, već je od 4660 preostalo još 825 slobodnih mjesta. Sve navedene brojke o dozvolama, napominju iz MUP-a, su privremene, one se mijenjaju iz dana u dan, a ne uključuju i dozvole čije je odobravanje u tijeku.
Interes je velik, no za očekivati je da će još veća navala stranih građevinskih radnika tek uslijediti sa skorim građenjem najvećeg infrastrukturnog projekta Pelješkog mosta. Nije izgledno da će se u kratkom roku popraviti raspoloživost građevinskih majstora na domaćem tržištu, a sudeći prema iskustvu iz Crne Gore, gdje isti izvođač radova na našem mostu CRBC gradi autocestu i doveo je 2400 radnika iz Kine, može se očekivati da će se on na sličan način pobrinuti da radove obavljaju kineski radnici koje će prigodno i skromno smjestiti u kampove nadomak velikog gradilišta.
