Hrvatska u velikoj mjeri zaostaje za gospodarskom razvijenošću Europske unije, s obzirom na to da je naša potencijalna stopa rasta između jedan i 1,5 posto.
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor u srijedu je s konferencije za novinare poručio da se njegova stranka, umjesto simboličnog smanjenja stope PDV-a od jedan posto kako se iz Vlade najavljuje, zalaže za smanjenje davanja iz plaće.
"Kao liberali se zalažemo za smanjenje svih poreza, ali smatramo da smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto neće pridonijeti poboljšanju gospodarske situacije, niti bi građani to značajnije osjetili, dok bi smanjenje poreza iz plaće povećalo konkurentnost građana", istaknuo je Kosor.
I ekonomistica Sandra Švaljek ustvrdila je da s ekonomskog stajališta nema dileme i da struka neosporno daje prednost smanjenju poreza na plaće, a dilema postoji samo između onoga što se čini politički oportunim i onoga što s ekonomkog stajališta može imati pozitivne efekte. Švaljek je istaknula da Hrvatska u velikoj mjeri zaostaje za gospodarskom razvijenošću Europske unije, s obzirom na to da je naša potencijalna stopa rasta između jedan i 1,5 posto, a s takvom stopom rasta potrebna su nam desetljeća da dostignemo razinu razvijenosti koju danas imaju Slovenija, Poljska, Austrija ili Njemačka, uz pretpostavku da one u međuvremenu ne rastu.
U takvoj situaciji potrebno je napraviti ozbiljan zaokret u ekonomskoj, posebno poreznoj i fiskalnoj politici, s obzirom na to da Hrvatska danas ima stopu poreznog opterećenja od 46 posto udjela poreza u BDP-u, za razliku od novih članica EU, s kojima se uspoređujemo, a koje imaju 38,5 posto porezno opterećenje, rekla je.
Švaljek daje prednost smanjenju poreza na plaće jer smatra da smanjenje PDV-a od jedan posto znači gubitak od dvije milijarde za proračun, dok je pitanje kakav bi efekt bio za krajnjeg potrošača jer se cijene vjerojatno ne bi smanjile u tom omjeru.
HSLS-ov gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, unatoč tome što je porez na dohodak prihod lokalne samouprave, podržava smanjenje poreza na plaće. Ocjenjuje da plaće u Hrvatskoj nisu male nego pristojne, ali je problem u skupoj državi i birokratskom, tromom aparatu koji na bruto plaći poslodavcima poskupljuje cijenu rada.
"Na primjeru Bjelovara pokazujemo konzistentnu liberalnu politiku smanjenja poreza", kazao je, navevši tax-free model privlačenja investitora u kojem su ulagače oslobodili, odnosno, smanjili komunalni naknadu i doprinos na jednu kunu te cijenu zemljišta, zaposlili više od deset ljudi, također na jednu kunu. Po njemu, najbolja demografska mjera podizanje je neto plaća zaposlenika.
Izvor: N1
