"Teško je objasniti što bi mojoj obitelji značilo da nam Njemačka ukine državni doplatak za djecu jer ni sam ne znam kako bismo podnijeli takav udarac", izjavio je za Deutsche Welle (DW) Dalibor iz Nove Gradiške.
Dalibor je građevinac koji nešto više od godinu dana radi za jednu firmu u Oberhausenu, a kod kuće je radio na održavanju cesta. On i supruga imaju troje djece za koje na mjesec primaju: 195 plus 200 plus 205 eura.
No, krajem prošloga mjeseca njemački eurozastupnik Sven Schulze (CDU) ponovno je aktualizirao već poznati zahtjev određenih političkih struja da se njemački dječji doplatak za strane radnike sravni s istoznačnim primanjima u njihovim matičnim zemljama. A naročito imajući na umu da ni sama država-platitelj ne zna gdje žive djeca o kojoj je riječ - primjerice, uz oca koji boravi na radu u inozemstvu ili u domovini.
Schulze je optužio i nekoliko istočnoeuropskih članica EU, među kojima je naveo i Hrvatsku, da zlorabe socijalne sustave zapadnih država.
"Moji su sad svi ovdje, ali isprva su bili u Hrvatskoj. Ne bismo voljeli da o tome ovisi iznos doplatka. No, isto tako ne bismo željeli niti da se preko naših leđa prebije posljedica toga što neki ljudi krivotvore razne podatke da bi se domogli takve državne pomoći. Poznato mi je da neki doslovce izmišljaju svašta o sebi, čak i krivotvore da imaju djecu, no to bi ipak bilo moguće primjereno službeno regulirati. A sve više naših dolazi, evo, i meni su se u međuvremenu pridružila oba brata s obiteljima, a sad i kum ide po svoju djecu. Ne znam tko će uopće ostati dolje", govori Dalibor za DW.
Gojko Bežovan, profesor socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra kako su pobornici revizije doplatka na prvi pogled itekako u pravu.
"Ovdje čak i redoviti studenti, ako im roditelji rade u Njemačkoj ili Austriji, primaju dječji doplatak. A to je kod nas ukinula još Račanova vlada. Takvom politikom EU se počinje dijeliti. Razvijene zemlje rado koriste obrazovanu radnu snagu s istoka u koju ništa nisu uložili. A sad ne žele platiti ni za dječje doplatke. Kako stvari stoje, a možda je to ironično - oni samo tim doplatkom ulažu u one koji će biti njihova radna snaga", izjavio je profesor Bežovan za DW.
Hrvatski eurozastupnik Jozo Radoš ne slaže se s kolegom Svenom Schulzeom.
"Budući da su svi strani radnici iz ostalih država članica EU u Njemačkoj u istoj mjeri kao i domaći radnici obveznici njemačkog poreznog zakona, imaju pravo i na jednak pristup socijalnim fondovima. Štoviše, smatram da EU treba imati jedinstveno zajedničko tržište rada i jednaka prava svih radnika u svim državama članicama", zaključio je Radoš za DW.
Izvor: Jutarnji.hr
