U dobrovoljnom fondu važno je početi štedjeti što prije pa uz, primjerice, uplatu od 500 kuna mjesečno od 25. godine, u idućih 40 godina s prinosom od pet posto i državnim poticajem, korisnik na koncu može raspolagati ušteđevinom od 835.000 kuna.
Unatoč svim kritikama dosad iznesenima na račun prijedloga mirovinske reforme koji je izradilo i u javnu raspravu uputilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, u predloženoj reformi ima i dobrih, čak i odličnih stvari. O jednoj koja pruža mogućnost budućim umirovljenicima da čak i udvostruče svoje mirovine, piše tportal.
Dobra prilika krije se u trećem mirovinskom stupu koji nudi mogućnost dobrovoljne štednje za stare dane, a u kojemu dobrovoljni mirovinski fondovi trenutačno imaju 324 tisuće članova s iznosom ušteđene imovine od gotovo pet milijardi kuna.
Ako se građani odluče za neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova, tada dobivaju državni poticaj od 15 posto na ukupno uplaćeni doprinos do uloga od 5000 kuna godišnje. Time na uplaćenih 416,66 kuna mjesečno možete ostvariti maksimalni poticaj u iznosu od 750 kuna godišnje. Ulaganjem prikupljenih sredstava fond nastoji oploditi kapital i "podebljati" mirovinski račun. U razdoblju od osnivanja godišnji prinosi hrvatskih dobrovoljnih fondova kreću se od 3,3 do 6,6 posto, pri čemu većina fondova bilježi prinose iznad pet posto, piše tportal.
Važno je što ranije početi štedjeti
No, u dobrovoljnom fondu važno je početi štedjeti što prije pa uz, primjerice, uplatu od 500 kuna mjesečno od 25. godine, u idućih 40 godina s prinosom od pet posto i državnim poticajem, korisnik na koncu može raspolagati ušteđevinom od 835.000 kuna, što samo iz III. stupa omogućuje doživotnu mirovinu od 4150 kuna. Koliko je važno u 3. stupu početi štedjeti što ranije govori i izračun da će korisnik, počne li na isti način štedjeti u 45. godini, za isti iznos štednje (835 tisuća kuna) treba uplaćivati skoro 2000 kuna mjesečno.
Ušteđevina iz mirovinske štednje na raspolaganju je nakon navršenih 50 godina života, a mirovinska društva nude različite kombinacije isplate. Uz doživotne isplate, mogući su različiti modeli privremene starosne mirovine kod kojih se dogovara razdoblje u kojem će se mirovina isplaćivati, a koje ne može biti kraće od pet godina. Postoji i mogućnost ugovaranja ubrzane privremene mirovine kod koje se u početnom razdoblju (do dvije godine) isplaćuje veći iznos, a kasnije manji iznos mirovine, piše tportal ističući kako u se u sklopu mirovinske reforme predviđa i mogućnost isplate najviše 30 posto ušteđenog iznosa, neovisno o vrijednosti imovine.
Rentna štednja, ovisno o mirovinskom programu, može biti nasljedna dok je porezni tretman isti kao kod životnog osiguranja. Drugim riječima, u razdoblju uplata može se koristiti porezna olakšica u visini doprinosa, uz uvjet da platite porez tijekom isplate mirovine. Nakon ostvarivanja prava na mirovinu odabire se mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) s kojim zaključujete ugovor o isplati mirovine i prenosite svoj kapital iz mirovinskog fonda.
Reformom se predviđa da mirovine iz trećeg stupa ubuduće isplaćuju i društva za životno osiguranje te mirovinska društva.
Izvor: net.hr
