Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u razgovoru za Hinu ističe kako se mirovinski sustav mora uskladiti s gospodarskim prilikama i demografskim trendovima.
U povodu provedene javne rasprave putem e-savjetovanja o mirovinskoj reformi, koja će se naći na idućoj Vladinoj sjednici te u saborskoj raspravi krajem listopada ići u dva čitanja, kako bi u siječnju stupila na snagu, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić u razgovoru za Hinu ističe kako se mirovinski sustav mora uskladiti s gospodarskim prilikama i demografskim trendovima, prenosi Net.hr.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ponudilo je sindikatima kompromisni prijedlog da bi se u punu starosnu mirovinu sa navršenih 67 godina išlo od 2033., a ne 2031. godine. Ministar je istaknuo da su promjene na tržištu rada vrlo dinamične i da nam već sada nedostaje više od 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, što mirovinski sustav čini dugoročno neodrživim.
Vlada je kao jedan od ciljeva postavila očuvanje financijske održivosti sustava tako da dodatno zaduživanje ne dolazi u obzir, nego rješenje treba pronaći u okviru sustava, kaže Pavić.
Istaknuo je da se odlazak u mirovinu s navršenih 67 godina već nalazi u važećem zakonu po kojem se u mirovinu ide sa 67 godina od 2038. "Nakon detaljne analize odlazak u mirovinu sa 67 godina smo morali ubrzati pa je naš konačni kompromisni prijedlog da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godina od 2033. godine", istaknuo je ministar.
"Što se tiče destimuliranja prijevremenog umirovljenja, dopustite da ponovno podsjetim da naši umirovljenici imaju kratak mirovinski staž od prosječno 30 godina, dok je prosjek u EU 35 godina. Kako bismo sustav učinili dugoročno održivim želimo potaknuti duži ostanak u svijetu rada.
To se ne odnosi na osobe koje su rano krenule u svijet rada, poput zaposlenih u trgovini, građevinskom sektoru ili medicinskih sestara jer oni su ranije počeli raditi pa će ranije i steći 41 godinu staža i ići u starosnu mirovinu sa 60 godina ili od 2027. godine sa 61 godinom života.
Za ostale je predviđeno smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. U isto smo vrijeme za one koji će duže ostati u svijetu rada predvidjeli nagrađivanje od 0,34 posto po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.
Također, umirovljenici koji će iskoristiti mogućnost da rade četiri sata i primaju punu mirovinu moći će povećati svoje mirovine jer će raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, a po prestanku rada omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem", istaknuo je Pavić.
'Kada jednom nekome date pravo, ne možete mu ga više oduzeti'
Na primjedbe da se ne dira u mirovine po posebnim propisima, tzv. povlaštene mirovine, koje se ne bi trebale isplaćivati preko HZMO-a, nego izravno iz proračuna, ministar je izjavio: "Moramo reći da većina korisnika mirovine po posebnim propisima ima dio staža ostvaren iz rada kada su im se uplaćivali obvezni doprinosi. Osim toga, kada jednom nekome date pravo, to pravo ne možete mu oduzeti.
To je jedan od razloga zašto imamo relativno mladu populaciju umirovljenika i zato želimo omogućiti umirovljenicima da rade do četiri sata i primaju punu mirovinu. Isto tako, djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine."
Pavić je napomenuo da s ovih šest zakona koji su dio cjelovite mirovinske reforme uvodimo reda u opće propise, a oni ne uključuju mirovine po posebnim propisima. Podsjeća da je, kada govorimo o deficitu mirovinskog sustava, godišnje potrebno osigurati 39 milijardi kuna za isplatu mirovina: iz doprinosa se prikupi 56 posto sredstava, a 44 posto se financira iz proračuna, to znači da se više od 17 milijardi kuna mora nadoknaditi iz proračuna, kakva god struktura tog duga bila.
Nacionalna mirovina
Vlada se opredijelila za uvođenje nacionalne mirovine koja je predviđena za osobe koje nemaju minimalne uvjete za mirovinu te ju je definirala u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe. U njoj je propisano da će se uvesti 2020. godine, a prije toga, do kraja ove godine, stručnjaci će napraviti sveobuhvatnu analizu u odnosu na sustav socijalne skrbi, mirovinski sustav, stanje na tržištu rada, EU prakse itd. kako bi odredili pretpostavke za uvođenje nacionalne mirovine. Daljnja analiza o kriterijima i zakonodavnom okviru nastavit će se iduće godine.
Link na cijeli članak.
