Koristi ulaska Hrvatske u eurozonu daleko su veće od troškova, naglasili su ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na otvaranju konferencije Poslovnog dnevnika "Zagreb financijsko središte: Ususret euru".
Ministar Zdravko Marić je istaknuo kako je u ponedjeljak gostovao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u raspravi sa studentima o aspektima članstva u eurozoni, a studente je ponajviše zanimalo što će ulazak u eurozonu značiti za građane, hoće li rasti plaće i cijene.
"Jednoznačnog odgovora nema. No, ako se uzme u obzir struktura gospodarstva i društva u cjelini, koristi su puno mjerljivije", istaknuo je Marić. Kada bismo danas testirali ispunjava li Hrvatska pet Maastriških kriterija, u svim stavkama mogli bi "staviti kvačicu", istaknuo je Marić.
"Razina javnog duga i dalje je iznad propisanih 60 posto BDP-a, ali se smanjuje predviđenom dinamikom u skladu s odredbama pakta o stabilnosti i rastu", naglasio je Marić. Prema njegovim riječima, fiskalna politika jasno pokazuje da nam nije bitno puko ispunjavanje kriterija, već se želimo pozabaviti suštinom javnih financija. "Javni dug pada već treću godinu zaredom", naglasio je Marić.
Guverner Boris Vujčić je istaknuo kako središnja banka ima snažnu podršku poslovnog svijeta za svoju strategiju ulaska u eurozonu. Kako je kazao, Hrvatska je najeuriziranija država od svih članica Europske unije koje još nisu uvele euro.
Što se tiče kratkoročnog plana ulaska u eurozonu, HNB je u procesu pripreme pisma za ulazak u tečajni mehanizam ERM II koje će biti poslano Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci. Pismo će biti poslano iduće godine, otkrio je Vujčić.
"Naš makroekonomski trend je jako dobar, ali ga treba zadržati kako izašli iz procedure prekomjernih neravnoteža", naglasio je Vujčić. Stoga naredno razdoblje Hrvatska mora iskoristiti za provođenje strukturnih reformi. Naime, članstvo u eurozoni podići će potencijalne stope rasta BDP-a, ali samo članstvo nije jamstvo uspješnosti gospodarstva. "Eurozona nije kišobran koje štiti od lošoh makroekonomskih politika", istaknuo je Vujčić.
Kazao je i kako će Hrvatska zatražiti blisku suradnju s Europskom komisijom u području nadzora bankovnog sustava. Time ulazimo u bankovnu uniju koja je još nedovršen europski projekt. "Prije ulaska u bankovnu uniju morat ćemo još jednom proći analizu bilanci banaka. Uvjereni smo da će analiza potvrditi zdravlje bankovnog sustava", ističe Vujčić.
Izvor: Poslovni.hr
