Share
Tweet
Share
Send to friend

Iselilo se čak 2,6 puta više nego što pokazuje statistika

Odlaze sve mlađi: u razdoblju od 2001. do 2013. prosječan hrvatski emigrant bio je star 41,5 godinu, a u 2016. taj je prosjek pao na 33,6 godina

Iselilo se čak 2,6 puta više nego što pokazuje statistika

Skupina stručnjaka, Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić, analizirali su i uspoređivali hrvatske i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji, onoj koja je krenula s članstvom Hrvatske u EU, i došli su do zaključka da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od onog službene hrvatske statistike.

Najviše Hrvata iselilo se u Njemačku, njih više od 71 posto, te u Austriju i Irsku, državu koje do prije nekoliko godina praktički nije ni bilo na popisu zemalja u koje se iseljavaju Hrvati. 

Iako Hrvatska nije izuzetak među članicama Unije po dinamici iseljavanja, zabrinjava što mnogi tvrde da su otišli zauvijek i što se iseljavaju cijele obitelji.

U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, znatno se smanjila prosječna dob novih hrvatskih iseljenika. Dok je, naime, u razdoblju od 2001. do 2013. prosječan hrvatski emigrant imao 41,5 godina, u 2016. je imao 33,6 godina, ističe se u analizi.

- Fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku - upozoravaju autori studije. Sve ukazuje na zaključak da su u pravu. Glavni iseljenički val iz Hrvatske, tvrdi on, je ipak iza nas. Iseljavanja iz zemlje, doduše, i dalje će biti, ali ono više neće biti tako intenzivno kao prijašnjih godina, smatra Čipin koji ne očekuje da će se iseljavanje iz Hrvatske ubrzati u nadolazećem razdoblju, naravno, uz pretpostavku da ne bude većih gospodarskih šokova. Ipak, upozorava, otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane 2020. moglo bi apsorbirati još dio hrvatske radne snage.

- U sljedećem razdoblju ne očekujem intenzivniju emigraciju. Glavni val iseljavanja je prošao - kazao nam je Čipin.

Jedan od razloga zbog kojih sljedećih godina ne bi trebalo doći do ubrzanja emigracije je i nedostatak radnika u Hrvatskoj, zbog čega rastu plaće. Ujedno cijeli sektori hrvatskoga gospodarstva doslovno vape za radnom snagom i sve su ovisniji o njezinu uvozu. I to unatoč brojci od gotovo 148.000 nezaposlenih, koliko je s jučerašnjim danom bilo prijavljeno na burzi rada.

 

Izvor: jutarnji.hr  

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.