Share
Tweet
Share
Send to friend

Kriza u Uljaniku, iseljavanje i kraj sezone u studenom smanjili broj radnika u Hrvatskoj

Broj zaposlenih u Hrvatskoj tijekom studenoga se, prema novim podacima državne statistike, smanjio za više od 10.000.

Kriza u Uljaniku, iseljavanje i kraj sezone u studenom smanjili broj radnika u Hrvatskoj

Prema tim podacima, u studenom je u Hrvatskoj u radnom odnosu bilo 1.412.861 ljudi, dok ih je mjesec ranije bilo 1.423.114. Riječ je o padu broja zaposlenih za 0,7 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Tri su glavna razloga pada broja zaposlenih u studenom, tvrde ekonomisti. Prvi razlog je nastavak iseljavanja u razvijenije i bogatije zemlje, zbog čega se smanjuje i raspoloživa radna snaga u Hrvatskoj. Posljedica toga je i smanjenje ukupnog broja aktivnog stanovništva, kojeg je u studenom, prema podacima DZS-a, bilo 1.559.773, ili oko 5.000 manje nego u listopadu, kada je radno aktivnih Hrvata, prema istim podacima, bilo 1.564.785. Radi se o smanjenju broja radno aktivnog stanovništva za 0,3 posto, i to u samo mjesec dana.

Kraj sezone

Drugi razlog, objašnjavaju ekonomisti, valja tražiti u definitivnom završetku turističke sezone. Kraj sezone značio je i prestanak zaposlenja za znatan broj radnika u turizmu i ugostiteljstvu, ali i u trgovini i drugim vezanim djelatnostima, posebno u uslužnom sektoru.

Treći razlog, ističu ekonomisti, leži u nastavku restrukturiranja hrvatske industrije, što se posebno odnosi na krizu u Uljaniku. Već i podatak koji su često isticali sindikalci da dnevno iz pulskog i riječkog škvera odlazi po nekoliko desetaka radnika - najčešće s kartom u jednom pravcu, prema Italiji ili u druge zemlje - dovoljno govori ne samo o drami kroz koju prolaze Uljanik i 3. maj, nego i o izazovima koje kriza u Uljaniku predstavlja za hrvatsko tržište rada.

- Restrukturiranje hrvatske industrije se nastavlja, a posljedica toga je i manji broj radnika - ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomisti OTP banke.

U prilog padu broja zaposlenih zbog nastavka restrukturiranja, ali i završetka sezone, govori i podatak DZS-a da je u studenom zabilježen rast broja nezaposlenih, i to za 3,7 posto u odnosu na listopad. Naime, dok je u listopadu na burzi rada bilo prijavljeno 141.672 nezaposlenih, u studenom ih je, prema podacima DZS-a, bilo 146.912. Sukladno tome, porasla je i stopa nezaposlenosti: u listopadu je iznosila 9,1, a u studenom 9,4 posto.

Dugotrajna nezaposlenost

Osim smanjenja broja zaposlenih u tvrtkama i institucijama, u studenom je zabilježen i pad broja zaposlenih u obrtu i samostalnim djelatnostima. Neznatno se smanjio i broj zaposlenih u poljoprivredi, pokazuju podaci DZS-a.

Unatoč tome, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije kretanja na tržištu rada u nas ocjenjuje uglavnom pozitivnima. Broj nezaposlenih, ističe, znatno je smanjen, a poslodavci čak i s takvim, i dalje prilično velikim brojem nezaposlenih, teško nalaze potrebnu radnu snagu. Ili je ne mogu uopće naći, pa su je prisiljeni uvoziti.

- Naš problem ostaje dugotrajna nezaposlenost, kao i slaba motivacija zaposlenih da se aktiviraju u traženju posla. Potrebno je kreirati mjere koje će nezaposlene potaknuti na traženje drugoga posla - poručuje Bejaković, dodavši kako ne misli da treba dirati u naknade nezaposlenih.

- Na hrvatskom tržištu rada vlada velik nedostatak radne snage, što predstavlja veliko ograničenje za ubrzanje gospodarskog rasta - zaključuje Šantić.

Izvor: Jutarnji.hr

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.