Umirovljenici u Hrvatskoj s prosječnom mirovinom ne mogu preživjeti mjesec.
S mirovinom od 1900 kuna Branka jedva preživi mjesec. "Kad platim režije, platim sve, ostaje mi vrlo malo. To je sramota države, ne nas, jer mi smo te penzije zaslužili. Ja da sam sada mlada, ja bih odmah otišla", rekla je umirovljenica Branka za Dnevnik.hr.
Bez pomoći Caritasa, ova umirovljenica bila bi gladna.
"Dođem dva puta tjedno, kruh nam daju koliko god hoćemo, a dva puta mjesečno dobijemo paket", rekla je Branka.
Živi na rubu siromaštva. Kao i svaki četvrti hrvatski umirovljenik.
Prema podacima Eurostata, najgore je umirovljenicima u Estoniji. Tamo ih gotovo polovica živi na rubu siromaštva. Slijede Latvija, Litva, Bugarska i Hrvatska. Ako uzmemo prosječnu mirovinu koja u Hrvatskoj iznosi 2620 kuna, kada plate režije i hranu, umirovljenicima do kraja mjeseca ostane 620 kuna.
Država radi na novom zakonu o socijalnoj skrbi, a cilj je povećati minimalnu socijalnu naknadu.
"Svega 9 posto starijih naših stanovnika su korisnici ove mjere. U svakom slučaju prijedlog je da bude znatno više nego što je sada, naravno u okviru mogućnosti. Sada je 800 kuna po osobi", rekla je Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu demografije.
Umjesto tog poteza, profesor Zdenko Babić s Pravnog fakulteta smatra kako bi država trebala povećati osnovicu za zajamčenu socijalnu naknadu. Trenutačno je ona postavljena na 800 kuna.
"Ako ste u Hrvatskoj umirovljenik i imate 1000 kuna mirovine, onda vi prelazite osnovicu koja je 800 kuna i vi za Republiku Hrvatsku niste siromašni umirovljenik. Kad bi ta osnovica porasla na 1500 kuna, onda bi se zapravo jedan dio umirovljenika koji ima mirovinu između 1000 i 1500 kuna mogao obratit sustavu socijalne skrbi za pomoć", objašnjava Zdenko Babić, inače član Hrvatske mreže protiv siromaštva.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava svjesni su da su mirovine male pa umirovljenicima predlažu da se ponovno vrate u svijet rada, što zakon omogućuje od ove godine. Mjeru već koristi 5 tisuća ljudi.
