Share
Tweet
Share
Send to friend

Slijedi li (ipak) povećanje plaća u zdravstvu?

Uskoro slijedi nastavak pregovora između Vlade i sindikata u zdravstvu.

Slijedi li (ipak) povećanje plaća u zdravstvu?

Sljedeći tjedan nastavit će se pregovori između Vlade RH i predstavnika Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske o mogućem povećanju plaća zaposlenika u zdravstvu. 

Potvrdio je to u razgovoru za Jutarnji list predsjednik Sindikata Stjepan Topolnjak.

''Imamo poziv za nastavak pregovora s ministrom Milanom Kujundžićem za 20. kolovoza i držimo da on treba biti pregovarač kad se radi o plaćama u zdravstvu. Od toga nećemo odustati jednako kao ni od povećanja plaća od 1. studenog za 4 posto, kako je bilo dogovoreno'', ističe Topolnjak.

Naglašava da će Sindikat, kad je riječ o pregovorima o plaćama u zdravstvu, tražiti da u njima uvijek sudjeluje ministar zdravstva, a hoće li još netko biti nazočan, ovisit će o tome koga delegira Vlada. Dodaje da će u nastavku pregovora potaknuti i problem povećanja koeficijenata u sustavu zdravstva, koji nisu promijenjeni od 2001. godine, pa se događa da su danas neke plaće ispod minimalne bruto plaće u Hrvatskoj.

U zdravstvu je zaposleno 72 tisuće ljudi

Naime, nakon nedavne odbijenice za povećanje plaća od početka ovog mjeseca za 3, a potom, od 1. listopada, za 4 posto u sektoru zdravstva, u kojem radi 72.000 ljudi, sindikalci se pitaju zašto su, zapravo, pregovarali s ministrom Kujundžićem gotovo četiri mjeseca kad je na kraju sve dogovoreno propalo. Potpisano je samo produljenje važenja postojećeg ugovora do 31. listopada, što znači da povećanja plaća do tada vjerojatno neće biti.

Naime, povećanje plaća zaposlenih u zdravstvu trebalo je biti 4 posto, a predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Anica Prašnjak, jedna od pregovaračica, smatra da je riječ o mrvicama koje su na kraju ostale tek obećanje. 

U slučaju da se već na početku novog pregovaračkog ciklusa pokaže da će opet biti odugovlačenja, zdravstveni su djelatnici spremni na štrajk. Istina, još nema nikakvih organizacijskih priprema, ali kažu kako je gotovo sigurno da će morati poduzeti neke mjere ne bi li nadležni shvatili da “misle ozbiljno”. Radi se o povećanju za koje je na godišnjoj razini potrebno oko 450 milijuna kuna i to je, kažu razlog što Vlada, točnije Ministarstvo financija, nastoji odgoditi opravdano povećanje plaća zaposlenima u zdravstvu.

Naime, još tijekom pregovora “zdravstvenjaka” s Kujundžićem bilo je naznaka da bi moglo doći do odgode barem do studenog, odnosno da je ministar, istina, “delegiran” od Vlade za te pregovore, ali da se sve to radi s figom u džepu, odnosno da bi se kupovalo vrijeme. To se stvarno i dogodilo jer, prema svemu sudeći, ne želi se “dirati ovogodišnji proračun”. Kao argument da se odgodi dogovoreno, rečeno je da se moraju “uključiti i druge službe koje traže povećanje ne bi li se sve riješilo u istom naletu”. No, iz izvora bliskih vladajućima kažu da će se “povećanje plaća ipak dogoditi” jer je potpuno jasno da su zahtjevi opravdani, ali ostaje pitanje hoće li to biti od početka studenog ili će morati pričekati do novog proračuna.

Revitaliziranje socijalnog dijaloga

U slučaju da se povećanje plaća odgodi do početka sljedeće godine, ono će, kaže Topolnjak, onda morati biti više.

''Bili smo pristali na 4 posto od listopada, a ako se to ne dogodi, odnosno ako povećanje plaća krene od početka 2020., onda će naš zahtjev biti povećanje od barem 6 posto iako smo na početku pregovora istaknuli da bi plaće u zdravstvu realno trebalo povećati barem 10 posto'', naglašava Topolnjak pregovaračke pozicije sindikata.

No, osim s ministrom Kujundžićem 20. kolovoza, zdravstveni će sindikati dva dana kasnije biti na sastanku u drugom ministarstvu, onom rada i mirovinskog sustava. Naime, ministar Josip Aladrović je, kako nam je rečeno, sastanak zamislio ponajprije kao ponovno revitaliziranje socijalnog dijaloga, i to ponajprije putem institucije Gospodarskog socijalnog vijeća. To bi trebala biti glavna točka sastanka, jer u Ministarstvu smatraju da bez kvalitetno uspostavljenog institucionalnog socijalnog dijaloga teško može biti utemeljena dobra komunikacija i suradnja na čitavom drugom nizu socijalno-radnih tema između ova dva socijalna partnera.

Problematika mirovinskog sustava

Jedna od dnevnih točaka na tom sastanku bit će i ponovno otvaranje dijaloga o problematici mirovinskog sustava, a politika plaća - opća i resorna - također će biti jedna od važnih tema. Ipak, iz razgovora sa sindikalnim predstavnicima može se zaključiti da je njima ovaj put u prvom planu tematika politike plaća te da će to pokušati nametnuti kao glavnu temu. Imenovanjem Aladrovića za koordinatora pregovora o politici plaća premijer je njima i drugim ministrima poručio da ne može biti takvog javnog i institucionalnog soliranja jer, iako postoji potreba za povećanjem plaća, nema novca za sve zahtjeve koji se mogu javiti u tom procesu - od zdravstva, preko prosvjete i znanosti, do policije i socijalnih radnika.

Ako bi se ispunili zahtjevi sindikata u osnovnom i srednjem školstvu i zdravstvu te ako bi Vlada, očekivano, pristala na povećanje osnovice plaća u idućoj godini, za državni bi proračun na godišnjoj razini to bio trošak veći od 1,8 milijardi kuna. Istodobno, ukupni rashodi za zaposlene u 2020., sukladno Smjernicama fiskalne politike, planiraju se u iznosu od 30,4 milijarde kuna i bilježe rast od 1,3 milijarde kuna u odnosu na tekući plan 2019.

Zbroje li se izdaci planirani, izravno i neizravno, u fiskalnim smjernicama, s novim zahtjevima sindikata glede osnovice plaća i zahtjeva u pojedinim sektorima, to bi u odnosu na tekući plan za 2019. moglo iznositi i više od 3 milijarde kuna. Eto, zbog toga je premijeru, ali i ministru financija, potreban koordinator za politiku plaća i to je razlog zbog kojeg će Josip Aladrović imati prilično jako vatreno krštenje svoje nove funkcije u kolovozu i rujnu ove godine.

Izvor: Jutarnji list

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.