Uvoz radnika iz inozemstva nameće se kao spasonosno rješenje.
Posljednjih mjeseci smo gotovo svakodnevno u domaćim medijima imali priliku čitati, slušati i gledati vijesti i priloge o manjku radne snage u Hrvatskoj.
S obzirom na značaj ljetne turističke sezone za domaće gospodarstvo, fokus je očekivano tijekom srpnja i kolovoza stavljen na nemogućnost pronalaska dovoljnog broja ljudi za rad u turizmu zbog čega su u drugi, čak i treći plan pali problemi preostalih poslodavaca.
A problemi i dalje postoje, o čemu svjedoči priča o nestašici radnika u vinogradarstvu koju je prenio Novi list.
''Tijekom ovoga mjeseca moramo pobrati između 250 i 300 tona grožđa, s više od trideset hektara vinograda na zahtjevnom terenu, zbog čega u sezoni berbe zapošljavamo više od dvadeset ljudi. Domaće radnike za taj je posao postalo izuzetno teško pronaći u dovoljnom broju pa smo se zadnjih godina odlučili dio radne snage dovesti iz Albanije i Bosne i Hercegovine i nismo pogriješili. Dečki iz Albanije koji kod nas rade već duže od pola godine pokazali su se vrijednim i odgovornim radnicima, a bude li takvih i među sezoncima koji nam pristižu za nekoliko dana, ne samo iz Albanije, nego i iz BiH i Slavonije, sigurno ćemo i dijelu njih ponuditi stalan posao'', ispričao je Anton Katunar, poznati vinar i vinogradar s otoka Krka, ovjenčan brojnim priznanjima i nagradama s domaćih i međunarodnih smotri vina.
Domaći radnici odlaze u inozemstvo
''Ova je pozicija, zbog svog nagiba i izloženosti suncu, te odsustva vlage, idealna za uzgoj vinove loze. No zbog velikog nagiba terena i kamenitog tla, zahtjevna je za rad u vinogradu, zbog čega nam tijekom cijele godine trebaju radnici, a sada, za vrijeme berbe i dodatni sezonci. Do sad smo imali uglavnom radnike iz Slavonije koji su, moram reći, također vrlo vrijedni i sposobni, no u zadnje vrijeme velik broj ih odlazi raditi u inozemstvo, posebno u Njemačku, tako da je domaćeg radnika sve teže i teže naći. Na žalost, naši su se radnici u nekim slučajevima pokazali i nepouzdanima. Nemam primjedbi na njihov trud i rad, ali događalo se da netko od njih, primjerice usred sezone berbe, dobije ponudu za posao u inozemstvu i jednostavno ode, bez najave, što nas je znalo dovoditi u nezgodne situacije, jer grožđe neće čekati dok nađemo novog čovjeka, nego se mora pobrati onda kada sazrije'', ističe Katunar.
Za nedostatak domaće radne snage, smatra, u njegovom slučaju nisu krivi uvjeti rada i plaća, o čemu se često govori u kontekstu nedostatka radnika, pogotovo u sezonskim poslovima.
''Nitko od naših radnika, stalnih ili sezonskih, ne zarađuje manje od tisuću eura mjesečno neto. Uz to imaju osiguran smještaj i ručak. U vrijeme velikih sezonskih radova kao sada u berbi ili prilikom rezidbe posla ima puno i nije lak, ali isto tako između tih velikih radova nije pretjerano zahtjevan. Naši zaposlenici imaju i dovoljno vremena za odlazak kući, svojim obiteljima. Smatram da je stvar u tome što su se našim radnicima otvorila tržišta zapadnih zemalja i oni sve više tamo odlaze, zbog čega smo naprosto bili primorani okrenuti se radnicima iz Albanije i BiH'', kaže Katunar, dodajući kako je, iz razgovora s kolegama vinogradarima i vinarima, saznao da je slična situacija i u drugim dijelovima Hrvatske, poput Istočne Slavonije i Baranje, gdje u vinogradima radi velik broj radnika iz Srbije.
Izvor: Novi list
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
