Održivi su, transparentni i financijski stabilni.
Dok se u Hrvatskoj vode rasprave oko dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu, a dio ekonomskih stručnjaka predviđa da uskoro država neće imati dovoljno novca za isplatu naših mirovina, u nekim zemljama su takvi problemi potpuna nedoumica.
Naime, Melbourne Mercer Global Pensions Index je objavio listu zemalja s najbolje uređenim mirovinskim sustavima.
Prema njihovoj studiji, koja je u fokus stavila način na koji nacije pripremaju stariji dio populacije na penzije, Nizozemska i Danska imaju najbolje mirovinske sustave na cijelom svijetu.
Zanimljivo, kako prenosi Jutarnji list, samo su ove dvije zemlje dobile ocjenu A, odnosno najvišu moguću ocjenu za razinu financijske sigurnosti koje je tim dvjema zemljama za njihovu razinu financijske sigurnosti koju pružaju građanima u mirovini dao ocjenu A. Australija se našla na trećem mjestu s B+, dok su u top deset zemalja smještene i Finska, Švedska, Norveška, Singapur, Novi Zeland, Kanada i Čile, koje su sve ocijenjene s ocjenom B.
Tajland na samom dnu liste
Istraživanje je obuhvatilo 37 zemalja svijeta (Hrvatska nije uključena) u kojima ukupno živi dvije trećine svjetske populacije, a bilo je provedeno temeljem 40 različitih parametara. Cilj je bio saznati vodi li mirovinski sustav određene zemlje prema boljim financijama penzionera, je li on održiv i vjeruje li zajednica u njega, odnosno pruža li sustav stanovnicima sigurnost u njihovu financijsku budućnost.
Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD našli su se na 14., odnosno 16. mjestu s ocjenom C+, a savjetovano im je podizanje minimalne mirovine za penzionere s niskim prihodima. Japan je zauzeo 31. mjesto, a ocijenjen je s D, što označava “velike slabosti i/ili nedostatke koji se trebaju što prije riješiti”. Preporučuje se podizanje dobi za ulazak u mirovinu s obzirom na rast životnog vijeka u državi. Tajland se našao na samom dnu liste te bi trebao uvesti minimalnu razinu obvezne mirovinske štednje i povećati potporu za najsiromašnije.
Sve dulje živimo i potrebni su nam sigurni prihodi
Sama studija rezultat je sve većeg broja ljudi koji ulaze u mirovine, duže žive i potrebni su im stabilni i stalni prihodi kako bi preživjeli. Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.
„Sustavi diljem svijeta suočavaju se s nikad višim životnim vijekom i rastom pritiska na javne resurse koji bi se trebali pobrinuti za zdravlje i blagostanje starijih građana. Imperativ je da se zakonodavci osvrnu na slabosti i mane mirovinskih sustava njihovih država kako bi osigurali jaču infrastrukturu za buduće penzionere“, pojasnio je David Knox, jedan od autora provedenog istraživanja.
I dok su se mirovinski sustavi u mnogim azijskim zemljama poboljšali u odnosu na prošlu godinu, izvješća su pokazala kako im nedostaje transparentnost te kako, u usporedbi s drugim, radnici ne štede dovoljno za svoje penzije.
Studija je istražila i tzv. “efekt bogatstva”, odnosno rast tendencije prema trošenju s rastom bogatstva u državi. U Merceru su saznali kako rastom novca za mirovine, ljudi se generalno osjećaju bogatijima i veće su šanse da će dizati kredite.
„Garantiranje budućih prihoda od postojećih mirovinskih fondova omogućava kućanstvima da poboljšaju trenutni i budući standard života“, smatra Knox.
Izvor: jutarnji list
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
