Share
Tweet
Share
Send to friend

Kojim poslom se najčešće bave Hrvati u 'zlatnim godinama'?

I ne, nije riječ o poslovima u turizmu ili građevini.

Kojim poslom se najčešće bave Hrvati u 'zlatnim godinama'?

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Kad biste to rekli za Hrvatsku, ispali biste iz daljnjeg natjecanja, jer je točan odgovor da su radnici starije dobi najviše zastupljeni u - proizvodnji pića.

Kako prenosi Jutarnji list, Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala: svaki drugi rudar je stariji radnik, Poljaci i Slovaci u zrelim godinama bave se zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe. Stariji radnici u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u kućanstvima, a ti ih poslodavci zapošljavaju na poslovima pomoćnika, kuhara, sobara, sluga, pralja, vrtlara, vratara, konjušara, vozača, čuvara, odgojitelja, osobe koje čuvaju djecu, učitelja, tajnika. 

Od nas su lošiji samo Grci i Luksemburžani

Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani. Dok je stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla gotovo za 53 posto, istovremeno je znatno manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine – svega 11,6 posto, s 58,4 na 65,2 posto, po čemu su lošiji samo Talijani i Grci.

Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani - s izuzetkom Grka - nastoje sve dulje raditi, objavio je Eurostat.

Izvor: Jutarnji list

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.