U Zagrebu je održana konferencija „Odgovorni poslodavac za odgovorno roditeljstvo“.
„Voditi poslovanje danas je obveza, ali voditi odgovorno poslovanje i dalje je izazov“, tim je riječima Ana Hanžeković, članica uprave i vlasnica Hanza Medije otvorila današnju konferenciju 'Odgovorni poslodavac za odgovorno roditeljstvo 2.0', u čijem fokusu se našla Direktiva o usklađenju privatnog i poslovnog života Europske unije hrvatsko zakonodavstvo treba implementirati u manje od tri godine.
Upravo zadovoljan čovjek, ali i roditelj ujedno i zadovoljan radnik, a svaka kompanija trebala bi unatoč direktivi trebala voditi brigu o svojim radnicima, istaknula je Hanžeković, piše Jutarnji list.
„Mi kao poslodavci moramo stvoriti što bolje uvijete i težiti ka tome da postanemo što poželjniji poslodavac. Našim radnicima moramo pružimo ugodnu radnu atmosferu kako bi svaka žena, majka, ali i svaki roditelj što lagodnije balansirao u svom privatnom i poslovnom životu“, dodala je Ana Hanžeković.
„Danas konstantno govorimo o održivom razvoju koje se najčešće odnosi na očuvanje okoliša, ali malo tko zna da se ono isto tako odnosi na brigu o ljudima“, kazala je izvršna direktorica Global Compact Mreže Hrvatska pri HUP-u, Veli Marszalek.
Između ostalog, Marszalek je istaknula kako Europska unija već godinama vodi brigu o rodnoj ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, te povećanju broja žena, odnosno majki na njemu, a uz ovu novu direktivu o ravnoteži privatnog i poslovnog života upravo će tu praksu u sve većoj mjeri morati primjenjivati i Hrvatska.
„Vjerujem da smo danas svi svjesni koliko je potpora roditeljima-zaposlenicima važna za napredak jedne kompanije. Uvođenjem fleksibilnije poslovne kulture, svako od tih radnika postat će još bolji zaposlenik“, zaključila je Marszalek.
Implementacija u zakonodavstvo
Okupljene je u kratkom uvodnom govoru pozdravila i predsjednica Instituta Zaposlena mama Diana Kobas Dešković koja se prije svega osvrnula na direktivu EU koja je donesena prije šest mjeseci, a Hrvatska za njenu implementaciju u svoje zakonodavstvo ima do kolovoza 2022. godine.
„Glavni naglasak ove direktive upravo je na fleksibilnosti, ali i većem uključivanju očeva u odgoj djece“, istaknula je Kobas Dešković, dodajući kako nas je danas zbog negativnih demografskih trendova sve manje, te kako je usklađivanje obiteljskog i poslovnog života stavka kojoj moramo posvetiti najviše pažnje.
„Za demografiju su oduvijek bile važne žene. Ukoliko ženama osiguramo posao i dobre uvjete rada koji omogućavaju i obiteljski život sve će nam se to vratiti kroz rast gospodarstva i nataliteta, jer ravnoteža privatnog i poslovnog života povećava produktivnost svakog zaposlenika“, zaključila je Kobas Dešković.
Što nas zapravo očekuje u iduće tri godine i koje sve prepreke postoje pri implementaciji već ranije spomenute direktive u Hrvatsko zakonodavstvo otkrio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
„Prije svega moramo uložiti sve napore kako bi ona uistinu i zaživjela u gospodarstvu. Zapravo je implementacija u zakonodavstvo najlakši dio posla. Ono za što se moramo pobrinuti je to da direktiva ne ostane samo mrtvo slovo na papiru“, kazao je ministar.
Društvena svijest, ali i ekonomski i gospodarski imperativ upravo su ono na čemu moramo poraditi, istaknuo je ministar Aladrović.
Veća uključenost očeva u odgoj djece i fleksibilnije radno vrijeme neke su od glavnih točaka ove direktive. Njenim uvođenjem očevi bi, između ostalog, dobili pravo na minimalno dva mjeseca roditeljskog dopusta koje bi mogli iskoristiti sve do osme godine života djeteta.
Odgoj budućih generacija
Sugovornici su se između ostalog i dotaknuli pitanja odgoja naše djece, pogotovo onog dijela gdje zapravo mi danas obrazujemo djecu za poslove koji u trenutku kada oni stupe na tržite rada neće niti postojati. U prilog tome ide i podatak istraživanja koji je pokazao kako današnja djeca predškolske dobi kada dođu na tržište rada neće zateći gotovo 65 posto poslova koji danas postoje.
Osim djeci i njihovoj budućnosti, veliku pažnju posvetili su i jazu koji je prisutan između žena i muškaraca na tržištu rada. U Europskoj uniji prosječna stopa zaposlenih žena u odnosu na muškarce iznosi 10 posto, dok je u hrvatskoj ona 9 posto. Kada se pogleda razlika u plaćama, na razini EU-a iznosi 16, a u Hrvatskoj 11 posto. No, kada je riječ o broju nezaposlenih u Hrvatskoj tu ipak prednjače žene s lošijim stupnjem obrazovanja.
O tome kako će Vlada uskladiti uvođenje fleksibilnog radnog vremena i rada od kuće sa zakonom o zaštiti o radu, ministar Aladrović istaknuo je kako danas više nije pitanje može li se nešto učiniti, nego kako to ostvariti želimo li ići naprijed.
„Promjene ne možemo uvesti, ali ih moramo uvesti. Mi to stvarno moramo učiniti. Možemo mi tu sada razglabati o tome moramo li ili ne mijenjati zakon o zaštiti o radu ili bilo koji drugi zakon, ali u konačnici ga moramo izmijeniti. Zakonski okviri vezani uz tržište rada krucijalni su za razvoj ekonomije u Hrvatske s toga ih moramo modificirati I učiniti fleksibilnijima“, zaključio je ministar.
I Nizozemska ima problema s rodnom ravnopravnošću
Nizozemska nije bila među članicama EU koje su podržale novu direktivu, jer je smatrala da je to problematika koja se treba riješiti kroz nacionalno zakonodavstvo, no ipak je počela implementirati odredbe Direktive EU u svoje zakonodavstvo, pa bi se novi propisi pred zastupnicima u nizozemskom Parlamentu trebali naći već početkom sljedeće godine, kazala je Andreja Kocijan, savjetnica za gospodarstvo u nizozemskom veleposlanstvu u Zagrebu.
Tako se, među ostalim, u Haagu predlaže produženje rokova za očinski dopust. Iako, naime, Nizozemska ima percepciju vrlo liberalne zemlje sa sretnim ljudima, i tamo postoje problemi s rodnom ravnopravnošću. O tome govore i podaci koje je iznijela Kocijan, prema kojima samo 11 posto očeva u Nizozemskoj koristi očinski dopust, kao i to što većina žena na tržištu rada zapravo radi skraćeno.
Ipak, i takva je situacija znatno bolja od one u Hrvatskoj, u kojoj manje od osam posto očeva koristi očinski dopust, dok je zastupljenost žena na tržištu rada znatno manja. Promjene u agendi postizanja rodne ravnopravnosti odražava i nizozemsko zakonodavstvo u kojem postoje tri vrste dopusta za roditelje s malom djecom: trudnički i rodiljni dopust, zatim očinski i partnerski te roditeljski dopust.
Ivica Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, upozorio je da se cijela Europa, pa tako i Hrvatska, suočava s negativnim demografskim trendovima. Ipak, dodao je, Hrvatska aktivno radi na ublažavanju demografskih minusa, za što ima i posebno ministarstvo. Donose se i nove demografske mjere, istakao je Bošnjak.
Postizanje balansa
Osobe koje ne ostvare ravnotežu između privatnog i poslovnog života nisu zadovoljne i pod stresom su, a u takvim je uvjetima teško izvući najbolje od radnika, poručila je Mirna Koričan Lajtman iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Luxembourg School of Business na panelu o ekosustavu ravnoteže između privatnog i poslovnog života, koji je danas održan u sklopu konferencije “Odgovorni poslodavci za odgovorno roditeljstvo”.
Stoga, smatra ona, konstantno treba raditi na postizanju tog balansa. To je, upozorila je Koričan Lajtman, posebno važno u digitalnom dobu u kojem živimo, u kojem se sve više gube granice između privatnog i poslovnog.
Istraživanja, dodala je, pokazuju da mladi sve više inzistiraju na fleksibilnom radnom vremenu, što kompanije stavlja pod velik izazov, s obzirom na to da u globaliziranom svijetu vlada jaka borba za talente. Mladi, istakla je Koričan Lajtman, najviše traže zanimljiva radna mjesta, koja će im omogućiti razvoj i napredovanje, te fleksibilno radno vrijeme, a sve je veći trend i želja da postanu Influenceri, budući da vjeruju da tako mogu mijenjati društvo.
“U digitalnom vremenu jako je važna i potrebna i kultura dijaloga”, naglasila je Koričan Lajtman.
Izvor: jutarnji list
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
