U neizvjesnim trenucima poput ovih, psihološki izazovi su sasvim normalna stvar.
Razvoj događaja tijekom posljednjih nekoliko tjedana, otkako je virus COVID-19 svijetu, a time i Hrvatskoj, odlučio pokazati svoje ružno lice, naša bitno je promijenio našu svakodnevicu. Sve one stvari koje smo dosad uzimali zdravo za gotovo, poput posjeta kazalištu, bezbrižnog druženja s prijateljima uz kavu ili odlaska s obitelji u park, odjednom nam više nisu dostupne. U takvim okolnostima, pored brojnih vanjskih prepreka i poteškoća, sasvim je normalno suočavanje s 'unutarnjim' barijerama i osjećajima nesigurnosti, bijesa, usamljenosti i straha.
Dr.sc. Anita Lauri Korajlija, psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ponudila je korisne savjete i odgovor na pitanje „Što napraviti kada nam je teško?“:
Nalazimo se u, za naše dosadašnje iskustvo, zaista neobičnom razdoblju. Razdoblju koje od nas zahtijeva puno prilagodbi, odricanja, žrtvovanja. A pri tome je opasnost svugdje oko nas, neopipljiva, nevidljiva, a tako realna. Ideju o tome što nas može čekati daju nam snimke iz susjednih zemalja koje dočaravaju neslućene gubitke.
Kako se mi možemo osjećati u ovim trenutcima? Što je normalno, a što ne? Psihološki izazovi su višestruki, krenimo od svakog od njih.
Prihvatiti novu svakodnevnu rutinu
Ograničenja koja su nam postavljena, tu su kako bi sačuvala nas i druge oko nas. S nekoliko odluka sva rutina vam je promijenjena. Nema odlazaka na fakultet ili posao, nema vježbanja, nema druženja s prijateljima na kavi… nastavite niz. Sve to može izazvati zbunjenost, ljutnju i osjećaj kao da vam je netko maknuo tko pod nogama. Važno je da u ovoj situaciji uspostavite novu rutinu. Ne da se na silu, kršeći pravila, držite stare rutine. Ona sad nije moguća. Umjesto vježbanja u teretani, vježbajte doma. Mnogo je aplikacija i videa koji vam u tome mogu pomoći. Dogovorite virtualnu kavu s prijateljima – zajedničke konferencijske pozive, video pozive ili slično. Organizirajte dan oko posla, kućanskih poslova, opuštanja, hobija, druženja s ukućanima… I pokušajte se usmjeriti na to što vam novi raspored omogućava, a ne što vam je uskraćeno. Ljutnja i frustracija vam neće vratiti staru rutinu, samo će vas učiniti nesretnima. I sjetite se, ovo je samo privremeno, što budemo odgovorniji, to će ovo stanje kraće trajati.
Informirati se dvaput dnevno
Puno se ovih dana govori o potrebi da se informirate i da pratite nova uputstva. To je od ključne važnosti. No to ne znači da stalno morate biti „prikopčani“. Dapače. Poznate su nam mnoge opasnosti po mentalno zdravlje zbog stalne potrebe za novim informacijama. Umjesto da nas umire, za dio nas će to samo donijeti dodatan nemir. Ograničite svoje vrijeme na društvenim mrežama, odaberite ograničen broj medija i portala koje pratite, i to ne više od nekoliko puta dnevno (idealno bi bilo dva puta). Kao i u mnogim drugim stvarima – umjerenost je ono čemu težimo.
Ovladati brigama
Na pitanje: „Kako da se riješim briga?” odgovor je, nažalost, nikako. No ono što možete je pokušati ovladati brigama na način da one ne ovladaju vama. U ovim trenutcima izvori briga su mnogobrojni i vrlo realni. No važno je razumjeti da brige, ma koliko se moćnim činile, ne pomažu rješavanju problema. Briga za starije roditelje ili djecu je razumljiva, no umjesto da brinete i da vas zbog brige preplavi uznemirenost, vidite što možete učiniti da bi učinili djecu i/ili roditelje sigurnijima. Jeste li im dobro objasnili situaciju? Jeste li osigurali da ne izlaze van bez potrebe? Što još možete učiniti? Nakon što ste sve poduzeli, jedino što možete je vjerovati da ste poduzeli sve u svojoj moći. Pozitivna vjerovanja imaju mnoge benefite, za razliku od briga. Koje zaista ne pomažu.
Sačuvati svoje mentalno zdravlje
Puno se posljednjih dana priča o panici, strahu i anksioznosti. No to nisu jedine neugodne emocije koje sad možemo doživljavati. Puno je razloga za tugu, bijes, ljutnju, razočaranje… U ovom trenutcima, koliko je važno brinuti o tjelesnom zdravlju, važno je brinuti i o mentalnom. I jedno i drugo je u ovim trenutcima poseban izazov. A kako imamo osnovne savjete za očuvanje tjelesnog zdravlja ponuditi ćemo vam nekoliko i za očuvanje mentalnog zdravlja.
Održati socijalne kontakte na daljinu
Iako nam je preporučena fizička distanca, ona socijalna nikako nije preporučljiva. Fizička izolacija ne znači da se ne treba družiti, brinuti za druge, razgovarati, dijeliti svoje brige, ali i male uspjehe i trenutke sreće. Današnja tehnologija nam omogućava da to činimo na različite načine. Zajedno i kad smo odvojeno (prilično sam sigurna da je to reklama za neku mobilnu kompaniju, ali nikad nije bila primjerenija). Kada imate online druženje korisno bi bilo pokušati što manje razgovarati o situaciji s koronavirusom. Upravo će vam trenuci odmaka u kojima ste se smijali i pričali o nekim drugim stvarima biti blagotvorne.
Raditi ono što dugo nismo
Ovo je vrijeme u kojem će vam ostati vremena za stvari koje niste drugo radili jer niste stigli. Crtajte, pjevajte, svirajte, kuhajte, pecite kolače, čitajte knjige, posjetite muzej (jako puno muzeja ponudilo je besplatne online ture), otiđite u kazalište (ima i kazališta koje nude online predstave), kartajte, vježbajte, pogledajte seriju.
Stati na loptu
Ne trebate imati svaki trenutak potpuno ispunjen, u redu je samo se malo odmoriti, meditirati, pustiti tijelo da se potpuno opusti. Ovo nije vrijeme za osjećaj krivnje jer lješkarite (ne cijeli dan, naravno).
Iskoristiti mogućnosti koje se nude
Ako vam život ponudi limun – napravite limunadu. Kineski znak za krizu označava istovremeno opasnost i mogućnost. To je naša trenutna situacija. Realna opasnost, ali s puno mogućnosti za svakog od nas. Za pomaganje zajednici na primjeren i siguran način, za učenje novih svari, obnavljanje starih, vježbanje strpljenja… Mogućnosti su neograničene. Važno je da im damo priliku.
Biti zahvalni za stvari koje imamo
Budite zahvalni svaki dan za stvari koje imate i koje su vam se dogodile. Zahvalnost ima puno dobrobiti za mentalno zdravlje. Možete uvesti i malo obiteljsku rutinu izricanja zahvalnosti na kraju dana. Prilika za mali trenutak spokoja i sreće.
Svaki trenutak sreće i smirenosti koji u ovim okolnostima uhvatite je vrijedan. Nemojte se osjećati krivima zbog toga. Uživajte u tom trenutku smirenosti, jer nažalost, život će vas brzo otrgnuti iz tog osjećaja. Ali vi možete kasnije u toku dana iskoristiti taj osjećaj kako bi ga se prisjetili i na trenutak duboko udahnuli.
AKO TREBA, JAVITI SE STRUČNJAKU ZA MENTALNO ZDRAVLJE
Ukoliko ipak imate stalan osjećaj preplavljenosti neugodnim emocijama i ništa što činite ne pomaže, javite se stručnjaku za mentalno zdravlje. Cijeli je niz dostupnih mogućnosti besplatnih telefona, online savjetovanja i načina da potražite pomoć. Nemojte se ustručavati, stručnjaci su tu za vas. Javite im se.
I NA KRAJU, NE MANJE VAŽNO, BUDIMO ODGOVORNI!
I na kraju, ne manje važno budite odgovorni. Vaš osjećaj nedodirljivosti i potreba za kršenjem pravila je trenutno opasna za druge. Ako vi već vjerujete da se vama ništa strašno neće dogoditi, sigurna sam da ne možete garantirati da se drugima neće. Jer, znamo da nekim nažalost hoće. Nije vrijeme za junačenja i kršenje pravila – vrijeme je za solidarnost, osjećaj zajedništva i brigu za druge. Osim što će očuvati naše tjelesno zdravlje, vjerujte, pomoći će i da poboljšate mentalno, zaključuje dr. Lauri Korajlija.
Izvor: Filozofski fakultet u Zagrebu
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
