Share
Tweet
Share
Send to friend

Australci napravili najbrži čip u povijesti tehnologije

Stručnjaci u Australiji postavili su svjetski rekord u internet brzini sa 44,2 terabita u sekundi

Australci napravili najbrži čip u povijesti tehnologije

Sićušan čip, nazvan mikročešalj, mogao bi jednog dana zamijeniti postojeću internet infrastrukturu, istovremeno omogućujući nevjerojatne brzine protoka i osiguravajući ljudima širom svijeta stabilne veze čak i pod velikim opterećenjima prenosi geek.hr.

Stručnjaci u Australiji postavili su svjetski rekord u internet brzini sa 44,2 terabita u sekundi, omogućujući korisnicima skidanje i do 1.000 HD filmova u sekundi.

Mješoviti znanstveni tim sa Sveučilišta Monash, Swinburne i RMIT koristio je tip optičkog čipa, takozvani “mikročešalj” koji sadrži stotine infracrvenih lasera, kako bi prebacio podatke kroz postojeću komunikacijsku infrastrukturu u Melbourneu.

Najbrža komercijalna internet brzina na svijetu trenutno je u Singapuru, s prosječnom brzinom preuzimanja podataka od 197,3 megabita po sekundi. U Australiji je ta brzina 43,4 megabita po sekundi, što je milijun puta sporije od brzine koja je postignuta u testu.

Trenutno postoji globalna trka da se ova tehnologija komercijalizira, pošto je mikročešalj u suštini vrlo koristan u širokom rasponu tehnologija. Mislim da će ovaj i slični uređaji biti na raspolaganju specijaliziranim ustanovama i istraživačkim laboratorijima za dvije do tri godine, a u prvoj komercijalnoj upotrebi za oko pet godina”, rekao je za Independent doktor Bill Corcoran sa Sveučilišta Monash.

Tolika brzina protoka nije toliko važna za pojedinačne korisnike koji npr. skidaju ili streamaju filmove na Netflixu, ali će omogućiti podršku za brojne druge tehnologije koje će zahtijevati visoke protoke, piše Science Alert.

Ne govorimo ovdje samo o streamanju filmova. Primjena naše komunikacijske tehnologije je puno šira. Mogućnost prebacivanja takvih količina podataka može se koristiti u raznim aspektima od autonomnih automobila i budućih vidova transporta, medicine, do obrazovanja, financija i komercijalne industrije.” pojašnjava Corcoran.

 

Izvor: geek.hr

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.