Analizom cjelokupnog tržišta rada, uzimajući u obzir ukupan broj objavljenih oglasa za posao, u prvoj polovici godine zabilježen je osjetan pad potražnje za radnom snagom.
Tržište rada: Pad potražnje za radom u svim djelatnostima, osim u zdravstvu i graditeljstvu
Na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, od 1. siječnja do 30. lipnja objavljeno je gotovo 30 tisuća oglasa za posao, što je 28% (odnosno, nekih 11 tisuća oglasa) manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Silazni trend u broju natječaja za posao započeo je sredinom ožujka, u trenutku kada su uvedene mjere lockdowna, a pad je nastavljen početkom travnja. Međutim, zahvaljujući popuštanju restrikcija i povoljnijoj javnozdravstvenoj situaciji, u drugoj polovici travnja krivulja počinje ponovno rasti te u svibnju i lipnju dolazi do povećanog zapošljavanja“, istaknuo je direktor portala MojPosao Igor Žonja uz napomenu kako je trenutni prosječni tjedni broj objavljenih oglasa i dalje nešto niži u odnosu na pretkrizne brojke.
U odnosu na prošlu godinu, najveći pad broja oglasa zabilježen je u kategoriji Ljudski resursi (-50%), Arhitektura (-46%), Briga o ljepoti (-44%) te Promet i transport (-44%).
S druge strane, u prvih šest mjeseci došlo je do rasta potražnje za radom u sektoru Zdravstva i socijalnog rada (+25%) te Graditeljstva (+12%), što nije neobično s obzirom na situaciju s epidemijom koronavirusa, ali i potres koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu.
Zanimljivo, unatoč tome što se radi o sektorima koje je kriza na svom početku najsnažnije pogodila, najveći broj oglasa i ove godine pronalazimo u Turizmu i ugostiteljstvu (18% od ukupnog broja oglasa) te Prodaji (17%).
Naime, nakon oštrog pada potražnje za radom tijekom ožujka i prve polovice travnja, popuštanjem mjera zaštite od koronavirusa u svibnju i lipnju dolazi do povećanog zapošljavanja u ovim djelatnostima.
To potvrđuje i činjenica da su, baš kao i prošle godine, u prvih šest mjeseci najtraženiji radnici u Hrvatskoj bili konobari (barmeni) i prodavači (trgovci).
Potom slijede vozači, kuhari, skladištari, programeri i radnici u proizvodnji.
Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi
Gledajući vrstu zaposlenja, poslodavci potencijalnim zaposlenicima sve češće nude stalan posao.
Naime, u prvoj polovici godine oglasi za rad na neodređeno činili su 70% ukupnog broja oglasa, što je 4% više nego prošle godine u istom razdoblju. Svaki drugi oglas (53%) predviđao je zaposlenje na određeno (pad od 4% u odnosu na 2019.), dok su se djelatnici za sezonski posao tražili su se u 11% oglasa, odnosno u 2% više natječaja nego lani.
*Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto.
Tijekom prve polovice 2020. poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 56% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj. Broj oglasa u kojima se navodila visoka stručna sprema iznosio je 23%.
*Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više stupnjeva obrazovanja za isto radno mjesto.
U trećini oglasa se od kandidata zahtijevalo poznavanje stranih jezika i to prvenstveno engleskog jezika. Njemački jezik tražio se u 8% oglasa, a ostali jezici su manje zastupljeni.
U 26% oglasa tražilo se poznavanje rada na računalu, a u većini oglasa se navedeni uvjet odnosio na rad u Wordu i Excelu.
Radno iskustvo je traženo u 40% oglasa, i to u prosjeku 2 godine i 3 mjeseca.
U odnosu na prvu polovicu prošle godine najveći pad potražnje za radnom snagom zabilježen je u priobalnim županijama: Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te u Zagrebu i okolici. Najmanji pad u broju oglasa za posao pronalazimo u Požeško-slavonskoj te Međimurskoj županiji.
Tijekom prve polovice 2020. godine poslodavci su objavili preko 1.000 oglasa za poslove u inozemstvu, što je čak 9% više nego u istom razdoblju prošle godine.
„Očekujemo da će tržište rada zadržati razinu iz prve polovice godine i da će do konca godine potražnja za radom doživjeti pad od 37% u odnosu na 2019-tu.
Međutim, ukoliko turistička sezona značajno podbaci i ne ispuni niti ona minimalna očekivanja, cjelogodišnji pad može ići i preko 50%. Isto tako, ako pravovremenim i hrabrim odlukama pomognemo poduzetnicima u transformaciji društva i intenziviranju gospodarskih aktivnosti, očekivani pad potražnje može biti manji od predviđenih 37%.
U ožujku, na samom početku krize, Vlada je pravovremenom reakcijom i interventnim mjerama značajno doprinijela opstanku gospodarstva i očuvanju radnih mjesta, no, tu ne smijemo stati.
Sada je iznimno važno brzo formiranje nove Vlade, kao i preusmjeravanje fokusa s razgovora o smanjenju poreza na dohodak i sličnim, u ovom trenutku manje bitnim stvarima na hitno odobravanje 5000 zahtjeva koje su poduzetnici uputili u BICRO i transformaciju našeg društva. To je najvrijednije što sada možemo učiniti", zaključio je Igor Žonja.