Ostvareni manjak u državnom proračunu u prvih šest mjeseci ove godine od 16 milijardi i 725 milijuna kuna doveo je u pitanje Vladine planove da ovu godinu završi s proračunskim deficitom od 25 milijardi kuna i razinom javnog duga ispod 90 posto BDP-a.
Zbog tempa proračunske potrošnje kakav je zabilježen u prvom polugodištu i slabijeg priliva prihoda zbog koronakrize i posljedičnog lockdowna značajnog dijela ekonomije proljetos, na pomolu su, ocjenjuje sveučilišni profesor Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta, i veći proračunski deficit i prelazak planirane razine javnog duga, a piše Novac.hr.
Prema očekivanjima
Ovo je privremena slika proračuna manje-više u skladu s općim očekivanjima i, u bitnome, na tragu Vladinih projekcija i procjena prilikom rebalansa proračuna iz svibnja ove godine.
Ipak, očekujem do kraja godine veći deficit kako središnje, o kojem govore podaci za koje me pitate, tako i opće države. Budući da će financiranje tog deficita ići kroz daljnje zaduživanje, očekujem da će javni dug krajem godine biti oko 90 posto državnog BDP-a - kazao je Garača, prema čijim će riječima pravu sliku o manjku u javnim financijama dati podaci o deficitu lokalne samouprave.
Garača podsjeća da su se općine i gradovi u koronakrizi odrekli dijela prihoda kako bi tvrtke mogle preživjeti. Uz to, dodaje, država je od ranije ostala dužna lokalnoj samoupravi za prihode uskraćene u poreznim reformama.
Kako će država nadoknaditi uzeto lokalnoj samoupravi sada kada porezni prihodi središnje države padaju? U cjelini, pred nama je ekonomski vrlo neizvjesno razdoblje - zaključuje Garača.
Za ekonomskog stratega Josipa Ticu dosegnuti deficit državnog proračuna trebao je, ocjenjuje, biti manji s obzirom na kretanja u industrijskoj proizvodnji i iznenađujuće povoljna kretanja u turizmu.
Opraštanje
Pretežite su procjene o proračunskom deficitu za ovu godinu u ukupnom iznosu od 20 do 25 milijardi kuna, ali na bazi izostanka bilo kakvog ozbiljnog prihoda u turizmu.
Ako gledamo da naša industrijska proizvodnja nije zabilježila tako izražen pad kao u ostatku Europske unije te da, isto tako, turistička sezona nije podbacila kako se očekivalo, ovakav proračunski manjak nije sasvim u skladu s dvije najvažnije kategorije koje gledamo kada procjenjujemo kretanja s proračunom, industrijskom proizvodnjom i turizmom - smatra Tica, koji je suglasan s procjenama da bi deficit javnih financija, kada se državnom proračunu pridoda “lokalna država”, mogao biti i veći.
Kao izvor dodatnih manjkova u javnim financijama Tica vidi i otvoreno pitanje kako će se, ističe, “na kraju balade” knjižiti opraštanje ili odgoda obveze tvrtki i drugih poreznih obveznika prema proračunu.
- Ne znamo koliki će iznosi uplata koje nisu učinjene u državni proračun odlukom Vlade zapravo biti na kraju uplaćeni, a koliki oprošteni i brisani - napominje Tica.
Ublaženje
Konzultant Damir Novotny u osvrtu na učinjeni proračunski manjak polazi od ocjene da je deficit od blizu 17 milijardi kuna svakako šok za javne financije, bez obzira na razloge koji su do njega doveli.
Činjenica je da se radi o šoku za javne financije u dijelu prihoda izazvanom vanjskim udarom koronavirusa i lockdowna u drugim zemljama, dakle, nečim na što se nije moglo utjecati.
Ali, istodobno, na strani rashoda nije učinjeno ništa da bi se šok ublažio ili smanjio - napominje Novotny.
Uperivši pogled u daljnji razvoj događaja u gospodarstvu i proračunsku politiku, Novotny nam je kazao kako perspektive da se kraja godine deficit smanji postoje.
Te perspektive sastoje se, u prvom redu, u snažnijem proračunskom priljevu od PDV-a kao glavnog proračunskog prihoda te u smanjivanju javne potrošnje, odnosno budžetskih rashoda - kaže Novotny.
Izvori rasta PDV-a, navodi, mogli bi biti rast potrošnje u turizmu i rast potrošnje građana u cjelini.
Nezahvalno je prognozirati kako bi se takav oporavak potrošnje izrazio u brojkama. Puno toga ovisi o strukturi stranih turista koji su ovdje na odmoru. Je li tu, primjerice, ipak u dobroj mjeri riječ o gostima koji u Hrvatskoj imaju imovinu, ne zalaze u hotele, restorane i kafiće, pa onda ni promet u ugostiteljstvu neće pratiti rast posjeta gostiju, ako ga bude - komentira Novotny.
Govoreći o potrebnom smanjivanju budžetske potrošnje, Novotny podsjeća da je smanjivanje proračunskih rashoda u prvih šest mjeseci ove godine izostalo u značajnoj mjeri.
Smanjeni su neki operativni troškovi, ali zanemarivo. Sada je pred Vladom izbor između dvije opcije, nadoknađivanje deficita zaduživanjem s i bez smanjivanja proračunskih rashoda. Izglednija je ova prva varijanta - zaključuju Novotny.
Dok dio stručnjaka i analitičara ocjenjuje kako je proračunski manjak mogao biti i manji, naši sugovornici na ovu temu iz poduzetničkih krugova smatraju kako je sve ispod udjela proračunskog deficita u BDP-u države od deset posto, što je sadašnje stanje, jako dobar rezultat.
Mislim da su proračunski pokazatelji za prvih šest mjeseci još jedna potvrda da Vlada više ne smije razmišljati o nekakvom novom lockdownu.
Strah me i pomisliti kako bi nešto takvo utjecalo na gospodarstvo. Neočekivano dobri rezultati u turizmu za srpanj dokazuju da su prognoze iz travnja ili svibnja o totalnom krahu turizma bile promašene i na tom tragu treba razmišljati i o budućem upravljanju krizom oko koronavirusa te mjerama u gospodarstvu vezane uz nju - kazao nam je zagrebački poduzetnik iz svijeta financija u neslužbenom razgovoru o najnovijim podacima o proračunskim kretanjima.
Gledajući spomenuti Vladin rebalans državnog proračuna za ovu godinu, nameće se zaključak da je ministar financija Zdravko Marić kao kreator tih odluka gotovo u “dlaku” pogodio pad proračunskih prihoda, dok je donekle podcijenio rast rashoda.
Proračunski prihodi, naime, u prvom polugodištu iznosili su 60 milijardi kuna, dok je Marić za cijelu godinu planirao prihod od 122 milijarde kuna.
Rebalansirani rashodi pak iznose 147,3 milijarde kuna, dok je u prvom polugodištu već potrošeno 77 milijardi kuna.
Sve je to, podsjetimo, na bazi Vladine procjene da će pad državnog BDP-a u ovoj godini biti 9,4 posto i uz podsjećanje da se proračun ne mora ravnomjerno puniti i prazniti u prvom i u drugom dijelu godine.
Izvor: Novac.hr
