Ukupno je podneseno više od 80 tisuća zahtjeva za moratorij.
Onima koji su s bankom dogovorili 6-mjesečni moratorij na otplatu kredita on bi trebao isteći na jesen, kada se očekuje i izraženiji val otpuštanja i smanjenja plaća, s obzirom na istek Vladinih mjera potpore i završetak kakve-takve turističke sezone, piše Jutarnji list.
Kakva se politika banaka može očekivati prema klijentima koji ostanu bez posla ili dijela prihoda?
Korak dalje
Sve banke koje su bile spremne odgovoriti na to pitanje ističu da pomno prate razvoj događaja i da će u skladu s time i reagirati. Njihov pristup, čini se, bit će individualan i posebno će se razmatrati situacija svakog klijenta, ali pojedine banke već idu korak dalje. Tako najveća, Zagrebačka banka, najavljuje mogućnost produljenja moratorija na dodatnih šest mjeseci, što znači da će njeni klijenti moći koristiti odgodu plaćanja kredita od ukupno godinu dana. U toj banci ističu da su odmah nakon izbijanja pandemije za sve klijente, potrošače i poslovne subjekte koji su njome pogođeni pripremili sveobuhvatni paket mjera. Zbog njenog daljnjeg utjecaja na gospodarstvo, klijentima koji imaju ili očekuju da će imati poteškoća s otplatom kreditnih ili limitnih proizvoda zbog gubitka ili smanjenja primanja, nudi različite mjere za olakšanje otplate poput moratorija, odgode roka otplate, refinanciranja ili restrukturiranja obveza.
U PBZ-u zasad navode kako pomno prate daljnji razvoj događanja, promjene u kreditnom portfelju i potrebe klijenata i da će, sukladno tome, adekvatno reagirati.
Različiti uvjeti
„Klijenti s mogućim budućim poteškoćama u otplati, zbog neredovitosti primanja i njihova smanjenja, trebaju se javiti u banku radi dogovora oko daljnjeg reguliranja svojih financijskih obveza“, poručuju iz PBZ-a, dodajući da se zahtjev za moratorij može podnijeti do 20. rujna. U Erste banci također podsjećaju da do 30. rujna odgodu otplate kredita mogu zatražiti i klijenti koji odgodu nisu ranije zatražili, pri čemu odgoda otplate može trajati najdulje do 31. prosinca, dok za klijente koji ostvaruju primanja po osnovi bavljenja turizmom krajnji rok je do 30. lipnja 2021. godine.
Kao većina banaka, i Erste banka je na početku pandemije klijentima ponudila opciju odgode otplate kredita na razdoblje do 6 mjeseci, do 12 mjeseci onima u turističkoj djelatnosti. Klijenti koji su inicijalno zatražili kraći rok odgode od maksimalno mogućeg, kažu u banci, sada mogu ugovoriti novu odgodu, “uz uvjet maksimalnog ukupnog trajanja odgode do šest mjeseci”, dok klijenti koji primanja ostvaruju u turizmu mogu zatražiti to isto, uz uvjet maksimalnog ukupnog trajanja odgode do 12 mjeseci.
Privremena mjera
Kad je riječ o klijentima koji će i nakon moratorija imati teškoća u otplati, iz te banke poručuju da su im na raspolaganju “standardne mjere restrukturiranja čiji je cilj olakšati otplatu kreditnih obveza”, a one se prilagođavaju trenutačnim financijskim okolnostima klijenta.
„Npr., uslijed gubitka posla odobrava se odgoda otplate kao privremena mjera, u skladu s rokom u kojem se očekuje da klijent nađe novi posao. U slučaju trajnog smanjenja primanja omogućuje se produžetak roka otplate, s ciljem da se mjesečna obveza smanji“, kažu u Erste banci.
Razvoj situacije “pozorno” prate i u OTP banci, kao i utjecaj pandemije na tržišne okolnosti i financijsko poslovanje klijenata. Iz te banke tek poručuju da će “individualno analizirati potrebe klijenata i ponuditi optimalno rješenje za klijenta i banku, u okviru alata koji se primjenjuju za restrukturiranje kreditnih obveza”.
Ukupno podneseno 80.565 zahtjeva za moratorij
Ukupan broj podnesenih zahtjeva za izmjenu uvjeta plaćanja kredita i nove izloženosti, prema podacima koje su banke dostavile HNB-u do 10. lipnja, iznosio je 80.565, s ukupnim iznosom od 41,7 milijardi kuna.
Od toga je bilo odobreno 75,7 posto u odnosu na broj predanih zahtjeva i 65,6 posto s obzirom na iznos. Po broju zahtjeva prednjači sektor kućanstava, dok je po iznosu najviše zahtjeva zaprimljeno od sektora poduzeća. Duljina trajanja moratorija ovisi o zahtjevu i profilu dužnika, kao i o internim politikama pojedine banke, a kreće se između tri i dvanaest mjeseci.
Izvor: Jutarnji list
