U Poreznoj upravi procjenjuju da će ta potpora za one kojima je obustavljen rad na mjesečnoj razini proračun stajati oko 300 milijuna kuna.
Za poduzetnike (pravne i fizičke osobe) iz te skupine s padom prihoda većim od 60 posto Vlada je u okviru mjera za očuvanje radnih mjesta predvidjela i nadoknadu dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova poslovanja. Kako stvari stoje, dakle, na tu će opciju biti upućeni najmanje dva mjeseca.
Prijave putem ePorezne za nadoknađivanje fiksnih troškova za prosinac počele su prošli tjedan.
U tih nekoliko dana pristiglo je prvih stotinjak zahtjeva.
U petak do 14 sati Porezna uprava zaprimila ih je 96, i to 57 zahtjeva pravnih osoba i 39 fizičkih, kaže potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić - a prenosi Pd.
No, tek se očekuju masovniji zahtjevi kafića, restorana, teretana, rekreacijskih centara, plesnih i škola stranih jezika, casina, kladionica.
Vremena ima jer je rok za njihovo podnošenje sredina veljače.
Računa se, naime, da bi nadoknadu za mjesečne troškove najmova/zakupa za prostor u kojemu je obustavljen rad, zatim struje, grijanja, vode (s pratećim naknadama), komunalnih naknada, interneta, telefona, spomeničke rente, pristojbe HRT-a, knjigovodstvenog servisa… moglo zatražiti 20-ak tisuća poslovnih subjekata.
U Poreznoj upravi procjenjuju da će te potpore na mjesečnoj razini proračun stajati oko 300 milijuna kuna, s tim da se isplate za prosinac očekuju do kraja veljače.
Prema odluci Vlade i uputama Porezne uprave, plaćeni računi po tim stavkama u punom će se iznosu nadoknaditi poduzetnicima koji su zbog obustave rada imali pad prihoda/primitaka veći od 90 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine (u slučaju poduzetnika koji su tek lani pokrenuli posao u odnosu na studeni 2020.).
Istodobno, onima s padom između 60 i 90 posto država će plaćene fiksne troškove poslovanja isplatiti proporcionalno padu prihoda.
Mimo nadoknade fiksnih troškova, posljednjim je setom mjera za vrijeme obustave rada poduzetnika predviđena i olakšica za one s reprogramiranim poreznim obvezama temeljem predstečajne nagodbe, stečajnog plana, upravnog ugovora ili obročne otplate.
Za obveze po tim postupcima koje dospijevaju u vrijeme obustave rada mogu zatražiti poček. Time će im one na naplatu stići nakon posljednjeg anuiteta ranije reprogramiranih obveza, a za trajanja počeka ne teče kamata.
U Poreznoj upravi kažu da zasad nisu zaprimili značajan broj zahtjeva za poček otplate neplaćenih reprogramiranih obveza. Ali, i za njih još ima vremena; rok za podnošenje istječe pet dana po prestanku obustave rada po odluci Stožera.
Istodobno, postroženje epidemioloških mjera itekako se odrazilo na povećanje broja zahtjeva za potpore po otprije postojećim mjerama za očuvanje radnih mjesta (ORM), poput sufinanciranja isplate plaća za poduzetnike sa značajnim padom prihoda zbog koronakrize.
U studenome se broj tih zahtjeva povećao za 21 posto u odnosu na listopad, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji je nadležan za provedbu te mjere ORM.
Navode da je za studeni ukupno isplaćeno 361,8 milijuna kuna. Radi se o 32.583 poslodavca kojima su sufinancirane isplate plaća za 128.986 radnika. Ukupan iznos te potpore od ožujka do prosinca 2020. time je dosegnuo 7,43 milijarde kuna.
Kvalifikacijski uvjeti
Pored toga, HZZ je zadužen i za provedbu ljetos uvedene mjere skraćenog radnog vremena. No, za tu vrstu potpore kvalifikacijski uvjeti su specifičniji (npr. najmanje 10 zaposlenih, ujednačeno skraćenje radnog vremena) i interes je daleko manji.
“Ta je potpora po svojoj prirodi, kao i u drugim zemljama, namjenjena ponajprije prerađivačkoj industriji koja nije toliko pogođena korona krizom kao uslužne djelatnosti u kojima uglavnom nema mogućnosti skraćivanja radnog vremena”, objašnjavaju u Zavodu.
Za potpore za skraćivanje radnog vremena apliciralo je 807 poslodavaca s 22.946 radnika, a dosad je po toj osnovi isplaćeno 104,7 milijuna kuna, i to za 13.142 radnika. Najviše potpora za skraćivanje radnog vremena, oko 64 milijuna ili 61 posto, isplaćeno je u prerađivačkoj industriji.
Slijede trgovina na veliko i malo sa 10 posto, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8 posto) te prijevoza i skladištenja (4 posto), dok se na sve ostale odnosi 17 posto isplata ili oko 18 milijuna kuna.
Inače, za financiranje raznih mjera potpore za očuvanje radnih mjesta za vrijeme koronakrize Hrvatskoj je sredinom studenoga Europska komisija uplatila prvu tranšu sredstava u okviru SURE programa, vrijednu 510 milijuna eura. Taj je iznos prilikom rebalansa uklopljen i u proračunske planove 2020.
Povoljnije od tržišta
U sklopu tog instrumenta Hrvatskoj je ukupno odobreno 1,02 milijarde eura, a preostala polovica sredstava iz SURE programa očekuje se u nadolazećim mjesecima, moguće i već u prvom kvartalu.
Riječ je o povoljnom zajmu koji se dodjeljuje u dvije tranše; prvih pola milijarde eura na pet godina i uz negativnu kamatnu stopu, a druga polovica na 30 godina i kamatnu stopu oko 0,3 posto. U svakom slučaju, osjetno povoljnije od tržišnih uvjeta zaduživanja RH.
Izvor: Pd
