Share
Tweet
Share
Send to friend

Tržište rada nije svugdje jednako potonulo

Pregled stanja na tržištu rada prema županijama.

Tržište rada nije svugdje jednako potonulo

Na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, prošle godine je objavljeno više od 53 tisuće oglasa za posao, što je 26% manje u odnosu na 2019. godinu.

Međutim, pad potražnje za radnom snagom nije svugdje jednako izražen.

Do najvećeg pada u broju oglasa je došlo u priobalnim županijama te u Zagrebu i okolici.


 
S druge strane, na istoku Hrvatske je usprkos pandemiji i gospodarskoj krizi ostvaren rast ukupnog broja natječaja za slobodna radna mjesta. Preciznije, u Požeško-slavonskoj županiji se nudilo 11% više radnih mjesta nego godinu prije, u Virovitičko-podravskoj je potražnja za radnicima porasla za 3%, a u Vukovarsko-srijemskoj 2%. 

Zabilježen je i rast broja oglasa za poslove u inozemstvu, i to za 10%.


Najtraženija zanimanja 

Najtraženija zanimanja u 2020. bila su redom: konobar (barmen), prodavač (trgovac), skladištar, programer, kuhar, osnovnoškolski učitelj te radnik u proizvodnji. U tri županije u kojima nije došlo do pada broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, najtraženija zanimanja bila su prodajni predstavnik, djelatnik u korisničkoj podršci, doktor, programer te komercijalist – mahom zanimanja koja nisu u tolikoj mjeri pogođena epidemijom i epidemiološkim mjerama.

Kako je počela 2021. godina?

Silazni trend u potražnji za radnom snagom iz 2020. nastavljen je i na početku nove godine pa je tako u siječnju zabilježen pad od 30% u broju objavljenih natječaja za posao. Međutim, u veljači se tržište rada počinje buditi a potražnja za radnicima rasti te u ovom trenutku pad u broju oglasa iznosi svega 8% u odnosu na isto razdoblje lani.

Kao što možemo vidjeti na grafu, kopnena Hrvatska se počela oporavljati znatno brže nego priobalne županije koje i dalje imaju izražen pad broja oglasa u odnosu na razdoblje prije epidemije. Najveći pad u prvih mjesec i pol dana 2021. i dalje bilježe Dubrovačko-neretvanska županija (-54%), Zadarska (-37%), Splitsko-dalmatinska (-36%), Šibensko-kninska (-28%) te Istarska županija (-27%). 

S druge strane imamo Međimursku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku te Koprivničko-križevačku županiju koje rastu stopom većom od 20%.


 
Dolaskom ljepšeg vremena, popuštanjem mjera i procjepljivanjem većeg dijela stanovništva, vjerujemo kako da će se oporavak tržišta rada nastaviti u cijeloj Hrvatskoj.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.