Share
Tweet
Share
Send to friend

Zaboravljene i izgubljene lozinke skrivaju 'zakopano blago'

U digitalnim novčanicima se krije 184,5 milijardi dolara.

Zaboravljene i izgubljene lozinke skrivaju 'zakopano blago'

Stručnjaci tvrde da su čak i sofisticirani investitori potpuno nesposobni za upravljanje lozinkama digitalnih novčanika.

Blago vrijedno čak 184,5 milijardi dolara u bitcoinu leži “digitalno zakopano” jer su njihovi vlasnici zaboravili lozinke svojih digitalnih novčanika i ne mogu do novca.

Kako piše New York Times, Stefanu Thomasu, njemačkom programeru koji živi i radi u San Franciscu ostala su još samo dva pokušaja upisivanja ispravne lozinke za pristup svojem digitalnom novčaniku.

Na računu se nalazi 7002 bitcoina, trenutno vrijedna oko 350 milijuna dolara, prenosi poslovni dnevnik.

Samo 10 pokušaja

Thomasovi problemi počeli su prije godinu dana, kada je shvatio da je izgubio papir na kojem je zapisao lozinku. Digitalni novčanik omogućava 10 pokušaja upisivanja ispravne lozinke.

U slučaju neuspjeha, sadržaj novčanika zauvijek je izgubljen. Thomas je do sada pokušao osam puta upisati lozinku, uglavnom one koje najčešće koristi na drugim računima, ali bez uspjeha.

“Jednostavno ću ležati u krevetu i razmišljati o lozinci. Tada ću otići do računala s novom strategijom, a ako ne funkcionira, opet ću biti očajan”, kaže Nijemac na privremenom radu u Silicijskoj dolini.

S obzirom da je cijena bitcoina snažno skočila u posljednjih osam mjeseci – u ponedjeljak prijepodne njime se trgovalo po 49.853 dolara, prema podacima CoinMarketCapa – vlasnici te kriptovalute u vrlo su kratkom vremenu postali znatno bogatiji.

Međutim, zbog specifičnosti modela na kojoj počiva bitcoin, dio njegovih vlasnika ne može do svog bogatstva jer su zaboravili lozinku. Podaci tvrtke Chainalysis pokazuju da od postojećih 18,5 milijuna bitcoina u svijetu, oko 20 posto je nestalo ili je nedostupno svojim vlasnicima.

Radi se o imovini trenutno vrijednoj 184,45 milijardi dolara. Tvrtka Wallet Recovery Services koja se bavi oporavkom zaboravljenih lozinki digitalnih novčanika tvrdi kako dnevno dobiva 70 upita očajnih vlasnika koji ne mogu do svojega bogatstva. U odnosu na mjesec dana ranije, upita je čak tri puta više.

Vlasnici bitcoina koji ne mogu pristupiti svojim novčanicima svjedoče o beskonačnim danima i noćima punim frustracija.

Većina njih posjeduje bitcoine još dok je ta kriptovaluta bila u povojima prije 10 godina. Štoviše, dobar dio njih u to vrijeme nije ni mogao zamisliti da će ti tokeni ikada išta vrijediti. Jedan od njih je i Stefan Thomas kojem se svidjela ideja digitalne valute koju ne kontroliraju države ili korporacije.

Ranije spomenutih 7002 bitcoina dobio je 2011. kao honorar za izradu animiranog videa pod nazivom “Što je bitcoin?” koji je trebao upoznati mase s tom novom tehnologijom. No, poučen svojim gorkim iskustvom, Thomasu se danas osnovna ideja baš i ne sviđa.

Naime, idejni začetnik bitcoina – tajnovita osoba koja se skriva iza pseudonima Satoshi Nakamoto – zagovarao je princip da svaka osoba na svijetu može otvoriti digitalni račun na kojem će držati imovinu, a koji nijedna vlada ne može regulirati li nadzirati. Iz tog razloga ne postoji kompanija ili institucija koja čuva lozinke digitalnih novčanika već njihovu točnost provjerava mreža računala.

S obzirom da otvaranje novčanika ne zahtijeva nikakvu registraciju ili otkrivanje identiteta, bitcoin je posebno popularan među kriminalcima.

Ne radimo svoje cipele

Međutim, sustav nije računao koliko ljudi loše upravljaju svojim lozinkama. Čak i neke od najvećih mjenjačnica u svijetu – uključujući i nekada dobro poznati Mt. Gox – tijekom godina su izgubile dio lozinki ili su im one ukradene.

“Čak su i sofisticirani investitori potpuno nesposobni za bilo kakvu vrstu upravljanja lozinkama”, kaže Diogo Monica, susonivač startupa Anchorage koji kompanijama pruža usluge upravljanja sigurnošću u kriptovalutama.

Monica je tvrtku osnovao 2017. nakon što je pomogao jednom hedge fondu da oporavi zaboravljenu lozinku. Stefan Thomas na ideju da svaki čovjek bude “banka” uzvraća pitanjem da li svi ljudi izrađuju svoje cipele. “Razlog zašto imamo banke jest i da se ne želimo baviti svime čime se banke bave”, kaže Thomas.

Izvor: poslovni dnevnik

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.