Izdana je 4.191 radna dozvola za sezonsko zapošljavanje, a lani su odobrene tek 982 takve dozvole.
Da bi ovogodišnja turistička sezona, ali i stanje u domaćem gospodarstvu trebalo biti bolje od prošlogodišnjeg, ali da još uvijek neće biti povratka na pretpandemijsku 2019. godinu sugerira i broj izdanih dozvola stranim radnicima.
Od početka godine do 16. lipnja Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 31.157 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja i to je 3.598 ili 13 posto više dozvola nego lani u istom razdoblju.
No, istovremeno je to i 7.785 dozvola ili čak petina manje nego u istom razdoblju 2019. godine.
Gospodarska aktivnost, ali i očekivanja, sugerira to i broj radnih dozvola, »živnuli« su posljednjih mjesec dana. Naime, još u prvoj trećini svibnja, točnije 9. svibnja, prema podacima koje nam je tada dostavio MUP bilo je izdano manje radnih dozvola nego lani u isto vrijeme.
Od tada do 16. lipnja izdano je novih 10.169 radnih dozvola strancima, što je gotovo trećina ukupno izdanih radnih dozvola u ovoj godini, a time je premašen broj izdanih dozvola u istom razdoblju 2020. godine, objavio je Novi list.
Deficitarna zanimanja
Posebice je zanimljiv podatak da je u ovoj godini izdana 4.191 radna dozvola za sezonsko zapošljavanje, što se odnosi isključivo na radnike u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi, dok su lani u isto vrijeme bile odobrene tek 982 takve dozvole.
I to govori da su ovogodišnja očekivanja od turizma ipak veća, te da bi se možda mogla ostvariti prognoza po kojoj bi ovogodišnja sezona trebala biti bolja od prošlogodišnje, te da bi turistički rezultati mogli biti na oko 70 posto onih iz 2019. godini.
Lani je prihod od izvoza usluga u turizmu, odnosno inozemnih gostiju bio na 50 posto prihoda iz 2019. godine. Od ukupnog broja izdanih radnih dozvola u ovoj godini, njih 16.675 odnosi se na novo zapošljavanje stranaca, produljena je 10.291 radna dozvola državljanima trećih zemlja koji već žive i rade u Hrvatskoj.
Od ove godine zapošljavanje državljana trećih zemalja više nije ograničeno kvotama koje za pojedine sektore i zanimanja određuje Vlada, odnosno zapošljavanje stranaca je liberalizirano, što su godinama tražili poslodavci, najviše iz turizma i graditeljstva, ali i pojedinih grana proizvodnje.
Odbijenice Zavoda
No, to ne znači da ipak nema ograničenja za zapošljavanje stranaca, jer oni koji zapošljavaju radnike iz trećih zemlja moraju od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražiti test tržišta rada, izuzev zanimanja koja su na listi deficitarnih.
Takav je test od Zavoda u prvih pet mjeseci ove godine tražilo 1.538 poslodavaca za 15.944 radnika.
Od 15.570 obrađenih zahtjeva u pet mjeseci, odgovorili su nam iz Zavoda, 14.003 završilo je s pozitivnom obavijesti, a 1.567 s negativnom obavijesti, što znači da se vjerojatno pokazalo da na domaćem tržištu ima dovoljno radnika te da su ih tvrtke koje traže zapošljavanje stranaca trebale probati angažirati.
Uz to, poslodavci koji žele zaposliti strane radnike trebaju tražiti i mišljenje Zavoda za njihovo zapošljavanje, a Zavod provjerava je li poslodavac koji želi zaposliti stranca podmirio sva javna davanja, ima li barem jednu četvrtinu zaposlenih hrvatskih državljana ili državljana EU-a, te je li pravomoćno osuđen za kaznena djela iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
Ako krši bilo koji od tih uvjeta, pozitivno mišljenje mu može biti uskraćeno, čime gubi mogućnost zapošljavanja stranog radnika.
Izvor: Novi list
