Share
Tweet
Share
Send to friend

Iduće godine idemo u mirovinsku reformu, stupa na snagu 2023.

Potvrdio je to ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Iduće godine idemo u mirovinsku reformu, stupa na snagu 2023.

Ministar Josip Aladrović gostovao je u emisiji ‘Treća dob’ Hrvatskog radija na temu kretanja u mirovinskom sustavu u posljednjih godinu dana. Bilo je govora o najnovijem usklađivanju mirovina od 2,46 posto, isplati covid dodatka, ali najavljena je i reforma obiteljskih mirovina. Novi model ćemo, kako kaže ministar, upoznati do kraja godine, u 2022. godini možemo očekivati zakonsku implementaciju koja bi na snagu trebala stupiti 2023. godine.

Novi model obiteljskih mirovina, barem onakav kako ga je zamislio vladin koalicijski partner Silvano Hrelja, trebao bi biti najveća reforma u mirovinskom sustavu od početka milenija kada je uveden drugi stup, piše portal mirovina.hr.

O usklađivanju: Vlada je zadovoljna s ovakvim usklađenjem

Ministar je govoreći o usklađivanju kazao kako su svjesni kritika, ali je kazao kako je zadovoljan usklađivanjem mirovina od 2,46 posto. 

“Treba gledati realno na mogućnosti koje ima državni proračun, treba gledati realno na mirovinski sustav takav kakav je i ja mogu reći da smo mi generalno, dakle ne samo ja osobno nego i svi u Vladi,  zadovoljni s ovakvim usklađenjem. Ono je 68 kuna na prosječnu mirovinu, ono može uvijek biti veće, međutim, moramo biti svjesni da je to otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini za državni proračun”, kazao je Aladrović.

Zatim je komentirao rast mirovina od kada je HDZ osvojio vlast 2016. godine. Radi se u najvećoj mjeri o zbrajanju postotaka usklađivanja od tada do danas.

“Moram napomenuti da smo u proteklih pet godina, dakle u dvije vlade Andreja Plenkovića, prosječne mirovine povećali za više od 18 posto, najniže mirovine za više od 23 posto. Kada se gleda cjelokupni mirovinski sustav, pogotovo prvi stup, možemo biti zadovoljni. U posljednje dvije godine praktički samo kroz usklađivanje mirovina je povećana za gotovo 8 posto”, kazao je Aladrović.

Najavio je da će se sve u pogledu ekonomskih politika i politika mirovinskog sustava činiti da usklađivanje i porast određenih neadekvatnih mirovina bude veći u nadolazećem razdoblju.

O covid dodatku: Nema naknadne isplate

Aladrović je podsjetio da su tijekom koronakrize iz Vlade ponavljali kako su mirovine i socijalne naknade zadnja linija obrane, a zatim se osvrnuo na dva noviteta koja su zaživjela tijekom pandemije. Prvi od njih je isplata covid dodatka:

“Uspjeli smo zaštititi kroz covid krizu visinu mirovina, a neke dodatne vrste naknada smo uveli. Proveli smo i isplatili smo covid dodatak. On je nastao na inicijativu Sindikata i Matice umirovljenika te Hrvatske stranke umirovljenika, naravno uz snažnu podršku Vlade. Sada kada sumiramo sve isplate, govorimo o više od 710 tisuća osoba i 550 milijuna kuna iznosa koji je isplaćen umirovljenicima. To je bio jednokratan iznos kako bi se kompenzirali određeni troškovi koji su nenadano nastali zbog covid krize”, kazao je Aladrović.

Na pitanje hoće li umirovljenici koji su propustili prijaviti se za isplatu covid dodatka (recimo oni s inozemnim mirovinama) moći naknadno ostvariti pravo, Aladrović odgovara da neće:

“Iz naše perspektive ta stvar je zatvorena. HZMO je, ako se ne varam, više od dva mjeseca zaprimao prijave koje su jasno komunicirane. Covid dodatak je bio intenzivna tema, medijski prisutna. Moramo u jednom trenutku povući crtu i reći da je to iza nas. Covid na kraju krajeva jenjava i ne bi bilo logično da pri izlasku iz covid krize zaprimamo zahtjeve. Morali smo povući jednu crtu, to je u administrativnom smislu nešto što je normalno. Meni je žao ako su neke osobe zbog neinformiranosti, nedostatka informacija ili nekih drugih objektivnih okolnosti ostali izvan toga ali još jednom napominjem – taj dodatak je smišljen zbog većine naših građana, 710 tisuća građana je iskoristilo mogućnost i mi s tim možemo biti zadovoljni”, kazao je Aladrović.

O nacionalnoj naknadi za starije: Povećat ćemo naknadu

U protekloj godini zaživjela je i isplata nacionalne naknade za starije, poznata još kao ‘nacionalna mirovina’. Radi se o mjesečnom primanju od 800 kuna za ljude koji tijekom života nisu ostvarili pravo na mirovinu (minimalnih 15 godina staža). Prognoziralo se da bi takvu vrstu naknade trebalo osigurati za 60-ak tisuća građana, Vlada je ciljala pokriti gotovo 20 tisuća građana, a pravo na isplatu je prema najnovijim informacijama ostvarilo manje od 6 tisuća građana.

“Nacionalna naknada za starije implementirana je tijekom ove godine u jeku krize. Napravili smo čitav niz sitnih ali bitnih političkih odluka i da time možemo biti zadovoljni.

Sama nacionalna naknada nema svoje vrijeme trajanja. Ona je surogat između sustava socijalne politike i mirovinskog sustava. Što se tiče naknade, ona je namijenjena onima koji nisu imali priliku ili nisu mogli skupiti minimalno 15 godina radnog staža kako bi bili dio mirovinskog sustava. S druge strane, mi šaljemo političku poruku da ti ljudi moraju imati pravo na određenu vrstu naknade kako bi mogli imati dostojanstven život”, kazao je Aladrović.

Zatim je najavio da će iznos od 800 kuna biti povećan u budućnosti:

“Ona je u ovom trenutku u iznosu koji, možemo se složiti, nije najviši mogući. Ali u programu vlade i u programu stranke za parlamentarne izbore mi smo se vrlo jasno odredili da ćemo sve socijalne naknade podizati. To ćemo činiti u sljedećem razdoblju, sigurno će i nacionalna naknada samim time postati dostupnija i adekvatnija osobama koji ju koriste”, kazao je Aladrović.

Reforma obiteljskih mirovina: Predstavljanje ove godine, implementacija sljedeće., stupanje na snagu 2023.

Kapitalni projekt ove vlade, barem u kontekstu mirovinskog sustava, bit će novi model obiteljskih mirovina. Umirovljenici već dugi niz godina priželjkuju da se, kao u nekim drugim europskim zemljama, omogući nasljeđivanje mirovine pokojnog partnera jer inače tonu u siromaštvo. O novom modelu se još ne znaju nikakvi detalji – radna skupina pri Ministarstvu rada sastala se dva puta, a zakonski prijedlog HSU-ovog Silvana Hrelje koji je odnedavno dio vladajuće većine govori o tomu da bi preživjeli bračni partner mogao naslijediti i do 50 posto mirovine preminulog.

Evo što je o tomu kazao ministar:

“Obiteljske mirovine će nam biti najveći zadatak i najveći izazov. Adekvatnost samih obiteljskih mirovina nije na zadovoljavajućoj razini. To smo prepoznali i to moramo promijeniti. To će biti izraziti zahvat i za državni proračun, ali s druge strane svjesni smo da toj skupini od nešto više od 200 tisuća umirovljenika koji sada primaju obiteljske mirovine moramo pronaći model kako bi te mirovine adekvatno povećali i kako bismo smanjili rizik od siromaštva.

Radna skupina u ovom trenutku radi. Mi smo se obvezali praktički do kraja ove godine predstaviti model, do kraja sljedeće godine ga implementirati i u provedbu samu ga pustiti tijekom 2023. Ja sam siguran da ćemo u tomu uspjeti”, najavljuje Aladrović.

Promjene vezane za drugi i treći stup

Ministar je kazao kako će reforma obiteljskih mirovina biti nadogradnja mirovinske reforme iz 2019. godine, ali kako se neće zaustaviti na tomu:

“Naravno, moramo sve to uokviriti u mogućnosti državnog proračuna. Mirovinska reforma koja je krenula 2019., konstantno ju nadograđujemo. Ovo će biti jedan od dodataka, a naravno imat ćemo i određene promjene u sustavu kapitalizirane štednje za drugi i treći stup. Sve radimo isključivo s dva temeljna cilja unutar mirovinskog sustava, a to su održiv mirovinski sustav i adekvatne mirovine”, zaključio je ministar.

Izvor: mirovina.hr
 

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.