Iako najavljivana kao rješenje koje će ljude vratiti iz inozemstva, mjera za samozapošljavanje namijenjena onima koji se nakon minimalno godinu dana rada 'vani' odluče vratiti u Hrvatsku zasad nije urodila plodom.
Potpore za samozapošljavanje do 200 tisuća kuna za one koji se nakon minimalno godinu dana rada u Europi odluče vratiti u Hrvatsku u godinu je dana iskoristilo tek 94 ljudi. Još 23 osobe odlučile su iskoristiti nešto niži dodatni poticaj (25 tisuća kuna) i preseliti iz urbanog u ruralno, odnosno slabo razvijeno područje Hrvatske, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Mjeru je, dakle, od početka godine, kada je stupila na snagu, ukupno iskoristilo svega 117 ljudi. ”Najveći dio korisnika vratio se iz Njemačke na područje Slavonije u djelatnostima građevinarstva”, odgovaraju iz HZZ-a, piše poslovni dnevnik.
Slaba iskorištenost mjere ne čudi demografe. ”Podsjetit ću da je u nekim godinama posljednjeg iseljeničkog vala emigriralo i po više od 50 tisuća građana godišnje, a to je, slikovito, 137 ljudi dnevno. Vjerujem da ni sami kreatori mjere nisu zadovoljni odazivom te da će u narednom razdoblju, ako se mjera održi, doći do određenih promjena”, ističe Krešimir Ivanda, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
”Ne možete iseljenike vratiti s takvom mjerom. To mora biti ozbiljan poticajni model”, ističe Stjepan Šterc, demograf s Hrvatskih studija. Pa iako je polučila uistinu zanemarive rezultate, mjera se planira provoditi i u 2023.
Izvor: poslovni dnevnik
