Poslodavci, u državi teško dolaze do radnika zbog čega ih moraju ih tražiti i preko granice, pogotovo kada su u pitanju oni sezonski. No, i taj je bazen sve plići i plići.
Situacija na tržištu rada nikada nije bila dinamičnija. Kvalitetnih radnika nikada manje, potražnja za njima iz mjeseca u mjesec sve je veća, a poslodavci na sve načine pokušavaju privući i zadržati one najbolje. Tome u prilog idu i podaci portala MojPosao koji pokazuju kako je u 2022. godini objavljeno 13 posto više oglasa za posao (više od 84 tisuće) nego 2021., te 22 posto više nego pretpandemijske 2019. Na te je oglase pristiglo čak 1,5 milijuna prijava, osam posto više nego 2019.
„Iako je 2021. godina imala snažan rast i najveći broj zapošljavanja ikada, 2022. je bila još i bolja. Sve to se čini logično jer smo 2021. godine imali rast BDP od 13,1 posto, dok se za 2022. isti procjenjuje na 6 posto. Najveći utjecaj na rast imao je sektor turizma i ugostiteljstva. Zanimljivo je kako je bilo manje oglasa za zapošljavanje u inozemstvu, što ukazuje na to da strane kompanije teško mogu pronaći kandidate u Hrvatskoj. Isto tako, valja istaknuti kako smo u prošloj godini imali približno 120.000 nezaposlenih osoba u Hrvatskoj i u isto vrijeme 115.000 stranih radnika. Nezaposlenima koji žele raditi treba pomoći kroz prekvalifikacije ili dodatno školovanje, a ostalima kroz druge vidove socijalnog zbrinjavanja, a ne kroz HZZ. Sada je i prava prilika da se smanji i ozdravi javni sektor. Upravo te osobe, uz dodatne edukacijske i prekvalifikacijske programe, mogu postati ključna radna snaga za daljnji razvoj domaćeg tržišta rada.“, kazao je Igor Žonja, direktor portala MojPosao na panel raspravi u organizaciji portala MojPosao.
Da je Vlada svjesna problema koji pogađaju tržište rada, otkrio nam je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Kako objašnjava, Vlada prati kretanja na tržištu rada te kroz različite programe pokušava osigurati što kvalitetnije tržište.
“Koristimo sve zakone, mjere i alate kako bi osigurali što bolje i kvalitetnije tržište rada, dok smo za one nezaposlene pokrenuli i niz projekata poput Mjere plus koja je lansirana početkom ove godine, a sve s ciljem njihove ponovne reintegracije na tržište rada”, poručio je Vidiš.
Poslodavci, u državi teško dolaze do radnika zbog čega ih moraju ih tražiti i preko granice, pogotovo kada su u pitanju oni sezonski. No, i taj je bazen sve plići i plići. Očekivanja su, napominje Marina Tkalec s Ekonomskog instituta Zagreb, da će demografska kretanja te sve veća integracija Hrvatske u EU još više smanjiti ponudu rada na domaćem tržištu.
“Kratkoročno ne možemo očekivati značajniji priljev inozemne radne snage pa vjerujem da će nesrazmjer između ponude i potražnje za radnom snage i dalje ostati značajan u 2023. godini. Intenzitet smanjenja potražnje za radom najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja gospodarstva koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju”, istaknula je.
S njom se slaže i Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Algebre i predsjednik izvršnog odbora HUP ICT-a koji navodi kako se sve teže borimo sa zadržavanjem visokoobrazovanih i stručnih ljudi.
“HUP cijele prošle godine ukazuje na velike promjene na tržištu rada koje jako loše utječu na zadržavanje visoko obrazovanih i stručnih ljudi. Globalne kompanije sve agresivnije zapošljavaju ljude na daljinu kao ‘freelancere’, a država s predimenzioniranim poreznim poticajima za samostalno zapošljavanje stvara nelojalnu konkurenciju zapošljavanju temeljem ugovora o radu u domaćim firmama. Dodatno, u tim uvjetima ne stvaramo dovoljno brzo okruženje za internacionalizaciju te se na taj način nepravedno potiču firme koje uopće nisu registrirane u Hrvatskoj, a na štetu domaćih tvrtki koje uplaćuju pune poreze i socijalna davanja. Prijedlog rasterećenja rada i smanjenja neopravdano visokih poticaja, koji je HUP razložio ministrima financija te predsjedniku Vlade, morao bi hitno ući u konzultacije za rebalans proračuna, jer je situacija po pitanju visokoobrazovanih ljudi alarmantna. Iako odajemo Vladi veliko priznanje za ulazak u eurozonu i schengenski prostor, moramo primijetiti da bi ti benefiti bez poreznog rasterećenja rada i bez smanjenja neopravdano visokih državnih poticaja za pojedine skupine ‘freelancera”, mogli predstavljati jako veliku štetu za tvrtke registrirane u Hrvatskoj”, kazao je Balen.
Ispred nas je izazovna godina
Domaće tržište rada čeka izazovna godina, složili su se panelisti. Iako se nadaju najbolje, pa tako Tkalec naglašava kako bi u 2023. godini mogli očekivati nominalni rast plaće od nekih pet posto, svi i dalje strahuju od moguće recesije.
“Uz očekivano usporavanje gospodarstva koje će u nekim djelatnostima barem usporiti rast nominalnih plaća, ako ne i zaustaviti ga, na plaće će ipak najveći utjecaj imati inflacija. Iako su nominalne plaće značajno rasle prošle godine, realne plaće padaju još od kraja 2021. godine. U 2023. očekujem da će u prosjeku nominalne plaće i dalje rasti, vjerojatno za nekih 5 posto, ali da će njihov realni rast ostati negativan, u prosjeku za nekih -3 do -4 posto. Na ovaj scenarij najveći će utjecaj imati dijalog između radnika i poslodavaca te posredna uloga države. Naime, moguće je da zahtjevi za većim rastom plaća izazovu još veću inflaciju kroz ugrađivanje povećanih troškova rada u izlazne maloprodajne cijene. Takav scenarij bi ove brojeve značajno povećao i doveo do nestabilnosti cijena. S druge strane, moguć je i scenarij ozbiljnije recesije koji bi srušio i maloprodajne cijene i potražnju za radom što bi svakako ohladilo inflaciju, ali i rast plaća”, naglasila je Tkalec.
S druge strane, Žonja se nada kako će nas i ove godine turistička sezona ponovno izvući.
„Prognoze rasta BDP u 2023. su sve skromnije (1% ili manje), iako se nedavno pričalo i o rastu od 3% ili 4%, a moguće je da nas čeka i recesija. Osobno se nadam kako će nas turizam opet izvući, iako recesija u Njemačkoj i nekim drugim europskim zemljama može imati jaki utjecaj na nas. Moramo biti svjesni i činjenice da smo mi primarno auto destinacija, a od početka godine i dio Schengena te eurozone što bi nam u nadolazećem razdoblju moglo pomoći“, zaključio je Igor Žonja.
