Kako u svemu u životu, tako je i na poslu važno osluškivati svoje tijelo jer ono upozorava da nešto nije u redu i prije nego možda sami toga postanete svjesni.
Jedna stvar je imati pokoji stresan dan na poslu, to je sasvim normalno, a sasvim drugo odlaziti s 'grčem u želucu' na svoje radno mjesto baš svaki dan. Kronični stres na poslu direktno je povezan s lošijim fizičkim i psihičkim zdravljem zaposlenika te češćim odlaskom na bolovanje.
Jeffrey Pfeffer, profesor organizacijskog ponašanja na Stanfordu, napisao je knjigu 'Dying for Paycheck' (u prijevodu - Umiranje za plaću). U njoj je svojim istraživanjem otkrio da loša upravljačka politika u američkim tvrtkama čini osam posto godišnjih zdravstvenih troškova te je povezana sa 120.000 smrtnih slučajeva svake godine, piše 24 sata.
Kako u svemu u životu, tako je i na poslu važno osluškivati svoje tijelo jer ono upozorava da nešto nije u redu i prije nego možda sami toga postanete svjesni. Obratite pažnju na ove znakove - da stres na poslu počinje uništavati vaše psihičko i fizičko zdravlje:
Ne možete spavati
Prva stvar koja se pojavljuje kod prekomjernog, kroničnog stresa na poslu je nesanica.
Nekoliko neprospavanih noći nije veliki problem, ali ako se to pretvori u obrazac i više ne možete spavati kako treba, to može biti znak da je stres na poslu postao toksičan.
Imate glavobolje
- Mišići su vam zbog stresa napeti kako bi zaštitili tijelo od ozljeda, tako to mozak percipira pa mišićima i šalje takve signale. Kada zaposlenik radno mjesto doživljava nalik neugodnoj ratnoj zoni, njegovi mišići su stisnuti - objasnili su u Američkom psihološkom udruženju.
Bole vas mišići
Kada je posao koji radite previše toksičan, to može biti nalik kao da se borite s tigrom za svojim radnim stolom. Mozak dobiva signale kao da ste pod prijetnjom, pa cijeli vaš sustav preplavi adrenalinom i drugim hormonima stresa.
"Naš živčani sustav je tijekom toksičnih poslova stalno na rubu. Neprestano iščekujemo i spremni smo reagirati na neugodnog šefa ili suradnika", rekla je Monique Reynolds, klinička psihologinja iz Centra za anksioznost i promjene ponašanja u Marylandu.
Kaže da, ako vam je čeljust stisnuta tijekom posla, a ramena pognuta, to bi mogao biti znak da posao utječe na vaše zdravlje, i to ne u dobrom smislu.
Mentalno zdravlje je sve lošije
Povećana razina stresa može pogoršati postojeće probleme s mentalnim zdravljem, napominje psihologinja. Osjećate li da vam je šef uvijek 'za vratom', vaše mentalno zdravlje će platiti cijenu za to.
Prema jednoj analizi iz 2012. godine, tijekom koje su stručnjaci proučavali 279 studija, otkrivena je poveznica između organizacijske nepoštenosti i pritužbi zaposlenika na zdravlje, poput depresije i prejedanja zbog kroničnog stresa na poslu.
Često ste bolesni
Ako ste stalno prehlađeni, razmislite dobro o tome kako se osjećate vezano za svoj posao. Mnoga istraživanja dokazala su da kronični stres može oslabiti imunološki sustav čineći ga manje otpornim na bolesti.
Izgubili ste interes za seks
Kada posao nosite kući i nikako ga se ne možete otresti, vaši odnosi će patiti. Američko psihološko udruženje napominje da, ako žene moraju 'žonglirati' s profesionalnim stresom i tekućim osobnim te financijskim obvezama, to lako može umanjiti želju za seksom. Kod muškaraca takav kronični stres zna rezultirati manjom proizvodnjom testosterona, a to pak vodi do slabijeg libida.
Stalno ste umorni
To je vrsta umora koja ne nestaje ni nakon popodnevnog ili vikend spavanja. Zaposlenici na kronično stresnim radnim mjestima znaju osjećati konstantan umor koji nikako ne prolazi. To je još jedan od fizičkih simptoma toksičnog okruženja - čovjek se osjeća kao da posao isisava svaki atom snage iz njega.
Imate probavne tegobe
Probava, zatvor ili nadimanje mogu biti povezani sa stresom, jer stres utječe na to kako crijeva probavljaju hranu te na raznolikost bakterija u crijevima, a to pak utječe na raspoloženje.
Naime, u našim crijevima se proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u tijelu, hormona koji su zaslužni za osjećaj sreće i zadovoljstva. Kada se razina dobrih bakterija u crijevima smanji, smanjuje se i razina tih hormona, a to utječe na raspoloženje jer je na sluznici u crijevima smješteno čak 100 milijuna živaca koje stručnjaci nazivaju 'drugim mozgom'.
Apetit vam se promijenio
Apetit je usko povezan s vašim mozgom. Pod akutnim stresom mozak šalje signale tijelu kao da se nalazi u opasnosti i spremno je za bijeg tako što oslobađa adrenalin. U isto vrijeme potiskuje probavu dajući prioritet spašavanju od neposredne opasnosti.
Međutim, pod dugoročnim stresom nadbubrežna žlijezda stvara i oslobađa kortizol (hormon stresa), koji može povećati osjećaj gladi. Ljudi koji su kronično nezadovoljni poslom lako posežu za hranom kao nekom vrstom utjehe, posebno za slatkim namirnicama jer stvaraju osjećaj ugode u tijelu.
Kako si možete pomoći?
Odmorite se
Vašem tijelu treba odmor nakon što je bilo u pripravnosti braniti vas od nerazumnih zahtjeva i loših šefova.
"Kada svojem živčanom sustavu ne pružimo priliku da se opusti i resetira, on počne uzrokovati dugoročnu štetu. Družite se kvalitetno izvan radnog mjesta, meditirajte, vježbajte jer sve to pomaže u smanjivanju i uklanjanju simptoma stresa", savjetuje psihologinja Monique Reynolds.
Promijenite način razmišljanja
"Jedan od principa kognitivne bihevioralne terapije je promijeniti način jer je to ono što utječe na to kako se osjećate. Nije svima moguće promijeniti posao pa to ponekad ne možemo kontrolirati, ali možemo se usredotočiti na situacije koju možemo kontrolirati. Na primjer, ne trebamo se zamarati beskorisnim glasinama o tome kako je prošla prezentacija ili o tome što naši kolege misle o nama, to su neka područja nad kojima možemo imati kontrolu ako promijenimo način razmišljanja", kaže Reynolds.
Dati otkaz i otići
"Važno je promijeniti temeljni problem, a ne baviti se sa simptomima. Dugi radni sati, izostanak autonomije, neizvjestan raspored i ekonomska nesigurnost na poslu, sve su to faktori koji doprinose toksičnom okruženju na radnom mjestu koje zaposlenici trebaju ostaviti iza sebe, a ne se samo stalno boriti s njima", savjetuje profesor Pfeffer, a prenosi Huffpost.
Izvor: 24 sata
