Kriza koja je lani zahvatila globalni tehnološki sektor prelila se ove godine na regionalno IT tržište, no hrvatska gaming industrija tu krizu ne proživljava, ona ima drugačijih briga.
Dok se tehnološke tvrtke suočavaju s otkazivanjem projekata i sporijim ugovoranjem novih poslova te iznalaze načine kako zadržati programere i ne dijeliti otkaze, proizvođači videoigara muče se sa zapošljavanjem, piše bloomberg adria.
"Industrija videoigara ima drugačiji niz problema nego IT firme koje imaju previše svega, pa se sve reže. Nama je problem pronaći kadrove sa specifičnim setom skillova kao što su stručnjaci za vizualne efekte, animacije, društvene mreže, marketingaši", rekao je za Bloomberg Adriju Vladimir Bogdanić, član odbora Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA).
Statistike o zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta pokazuju kako su uvjeti na tržištu rada trenutačno neumoljivi za programere. Nedavno objavljen OVI indeks koji broji slobodna radna mjesta pokazuje kako je u kolovozu najviše pala potražnja za programerima. Lani su u tom mjesecu oni bili na desetom mjestu najtraženijih zanimanja, no prethodnog mjeseca pali su na 26. mjesto te rang-liste.
Iako se čini kao dobra prilika da neke od slobodnih programera "udome" u industriji videoigara, oni zapravo s tim kadrom nemaju problem. "Fakultet elektrotehnike i računalstva, Tehničko veleučilište Zagreb, Fakultet organizacije i informatike i druge slične obrazovne ustanove na tržište kontinuirano izbacuju te kadrove, ali to recimo nije slučaj s VFX artistima ili nekim drugim stručnjacima, potrebe su različite i variraju od studija do studija", tumači Bogdanić.
Prema analizi industrije videoigara za 2022. godinu koju su izradili CGDA i A1 Hrvatska, upravo su vizualni umjetnici najzastupljeniji radnici u hrvatskom gamingu, gdje čine 29 posto ukupno zaposlenih u tom sektoru.
U toj analizi može se iščitati kako ukupni prihodi hrvatskih tvrtki koje proizvode videoigre nastavljaju padati nakon rekordne 2020. godine. Lani su tako tvrtke u tom sektoru uprihodile 61,42 milijuna eura, što je jedan posto manje nego 2021. godine, kada su im prihodi iznosili 61,98 milijuna eura. To je korekcija tržišta koje je tijekom pandemije enormno raslo i u kojem su se prihodi hrvatskih tvrtki udvostručili, tako da, iako govorimo o padu, istovremeno govorimo o rastu.
Porastao je i broj zaposlenih te je lani u proizvodnji videoigara u Hrvatskoj radilo 533 ljudi, što je 71 zaposlenik više no što je industrija zapošljavala 2021. U usporedbi s podatkom da je u prošloj godini otvoreno 4000 radnih mjesta u IT-u, to je skroman rast, no treba uzeti u obzir kako ta industrija u Hrvatskoj prije nešto više od deset godina gotovo da i nije postojala.
Društveni kontekst s obzirom na to da nismo više prisilno zatvoreni u kuće nije više tako blagonaklon prema gaming industriji, a dodatan je faktor koji bi moglo nakratko zapriječiti snažniji rast u narednim godinama.
"Ima puno izdavača i jako puno igara izlazi u isto vrijeme, i naravno da velik broj studija ne prođe dobro jer ljudi nemaju toliko vremena igrati videoigre. U posljednjih nekoliko godina bilo je velikih akvizicija, velike grupacije sada se konsolidiraju i idućih nekoliko godina će se držati svojih internih timova i neće toliko surađivati s manjim studijima", kazao je Bogdanić.
Izvor: bloomberg adria
