Koliko je zakonski propisano trajanje godišnjeg odmora? Koliku je naknadu poslodavac dužan isplatiti tijekom godišnjeg odmora? Što ako se godišnji odmor ne iskoristi u tekućoj godini?
Čitajte pažljivo jer odgovori slijede…
Godišnji odmor u 12 točaka
Zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor i tog se prava ne mogu odreći.Zaposlenicima poslodavac mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora, a ukoliko ga zaposlenici ne ostvare krivnjom poslodavca, oni imaju pravo na naknadu štete.
Svi radnici, oni koji rade na neodređeno vrijeme, određeno vrijeme, te radnici s punim i nepunim vremenom radnim vremenom imaju jednako pravo na godišnji odmor.
Najkraće trajanje godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana, a naknadno se dulje trajanje može odrediti kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu. Maloljetne osobe koje su negdje zaposlene imaju pravo na najmanje 24 radna dana godišnjeg odmora, a zaposlenici na štetnim poslovima na minimalno 30 radnih dana.
Neradni dani, blagdani, te vrijeme bolovanja ne ubrajaju se u dane godišnjeg odmora. Međutim, ukoliko kolektivnim ugovorom, ugovor o radu ili pravilnikom nije drugačije riješeno, subote se mogu ubrajati u dane godišnjeg odmora.
Zaposlenik, pravo na puni godišnji odmor stječe nakon 6 mjeseci rada.
Osoba koja je zaposlena manje od 6 mjeseci, a radni odnos joj završava prije 1. srpnja, ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki radni mjesec, tj. razmjerni dio godišnjeg odmora.
Ukoliko osoba počinje raditi kod novog poslodavca, a prethodno je kod starog poslodavca iskoristila godišnji odmor, ona za tu godinu više nema pravo na godišnji odmor kod novog poslodavca.
Godišnji odmor može se iskoristiti u dijelovima, tj. koristi se u jednom dijelu, a na zahtjev zaposlenika i u dva dijela.
Želite li neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenijeti na slijedeću godinu, znajte kako se neiskorišteni dio godišnjeg odmora može iskoristiti, ali najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Poslodavac, vodeći računa o potrebama radnika, unaprijed određuje raspored korištenja godišnjih odmora. To čini uz savjetovanje s radničkim vijećem, a o rasporedu mora obavijestiti zaposlenike najmanje 15 dana prije korištenja.
Regres, na koji zaposlenici imaju pravo, može im se isplatiti prije korištenja godišnjeg odmora. Podsjetimo kako regres nije zakonska obaveza, te ga je poslodavac dužan isplatiti samo ako je određen ugovorom.
Neomogućavanje godišnjeg odmora zaposlenicima, tretira se kaoprekršaj poslodavca. Isto se podrazumijeva i za ne poštivanje svih prije navedenih točaka.
Ostatak redaka vezanih uz pitanje godišnjih odmora pročitajte u tiskanom izdanju knjige .
(V.K.)
