U sklopu prilagodbe zakona s pravnom stečevinom Europske unije, treći put u 11 godina mijenjat će se i Zakon o radu. Iako se trebaju ugraditi samo dvije europske direktive, i sindikati i poslodavci traže izmjene niza drugih odredaba.
Pregovori o izmjenama Zakona o radu trebaju početi sljedeće godine. Očekuju se tvrdi pregovori o ključnim temama - otkazima, radu na određeno, sadržaju ugovora o radu, definiciji malog poslodavca i (ne)proširenju ovlasti radničkih vijeća.
Jedino o čemu neće biti spora jesu dvije direktive EU o radnom vremenu i osnivanju europskih radničkih vijeća u multinacionalnim kompanijama.
Hrvatska, među ostalim, mora skratiti radni tjedan sa 50 na najviše 48 sati, u što je uključen i prekovremeni rad. Godišnji odmor treba sa 18 dana produžiti na najmanje četiri tjedna, te ukinuti zabranu rada noću za žene i noćni rad ograničiti na osam sati.
Sindikati predlažu da se pisani ugovor o radu mora dati radniku prije početka posla i da u njemu mora biti naveden iznos bruto plaće.
Traže obvezno vođenje evidencije o odrađenim satima i obvezan pisani nalog poslodavca za prekovremeni rad. Prema najavi čelnice SSSH- a Ane Knežević, sindikati će inzistirati da se rad na određeno vrijeme skrati s tri na godinu dana.
Sada već gotovo 90% novozaposlenih radi na određeno, a poslodavci zloupotrebljavaju taj rad tako što svake tri godine promijene opis radnog mjesta.
Vruća tema bit će i zahtjev poslodavaca da se otkazni rokovi i otpremnine, koji su drastično smanjeni prije tri godine, izbace iz Zakona o radu i ubuduće uređuju kolektivnim ugovorima.
Kako sada 770.000 radnika nije pokriveno nikakvim kolektivnim ugovorom, dužinu otkaznog roka i otpremninu određivao bi poslodavac, odnosno radnik bi se mogao munjevito naći na cesti s možda ponekom kunom otpremnine.
Sindikati na to neće pristati, a kao kontraprijedlog traže veće ovlasti radničkog vijeća, koje je sada uglavnom savjetodavno tijelo. Smatraju da radničko vijeće treba imati pravo na suodlučivanje, odnosno na veto, i u slučaju donošenja pravilnika o radu kao i otpuštanja radnika.
U višak radnika, prema sindikalnom zahtjevu, ne mogu biti uključeni samohrani roditelji i roditelji troje ili više malodobne djece.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
