Profesor engleskog i njemačkog jezika, magistri farmacije, fizioterapeuti, inženjeri strojarstva i elektrotehnike, pomorci, zidari, tesari, krovopokrivači i zavarivači, građevinari – samo su neka zanimanja koja se danas, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, smatraju deficitarnim.
Taj problem je već duže vrijeme prisutan na hrvatskom tržištu rada, a razlog tome je , smatraju u HZZ-u, još uvijek nedovoljna mobilnost radne snage.
Prema riječima Ankice Paun Jarallah, v.d. ravnateljice HZZ-a, provedba nacionalnog Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja za 2007. obuhvatila je do sada 2.022 osobe, što predstavlja tek petinu sredstava planiranih za ovu godinu.
Kao najbolja mjera do sada, ističu iz HZZ-a, pokazalo se sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca, dok su daleko manje rezultate polučile mjere sufinanciranja zapošljavanja mladih bez iskustva, dugotrajno nezaposlenih, starijih osoba te posebnih skupina nezaposlenih.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu kako poticaji koje osigurava država nisu presudni kada se donosi odluka o zapošljavanju.
"U Hrvatskoj nažalost imamo situaciju gdje su ljudi naprosto u sustavu socijalne skrbi pronašli način da ne radeći ipak zarade novac", smatra Đuro Popijač, direktor HUP-a, ističući kako na taj način zapravo imamo ljude koji su "profesionalno nezaposleni", od čega relativno dobro žive.
"Neke poslove naši ljudi naprosto ne žele raditi. Recimo, posao građevinara kod nas jako je problematičan, bilo da se radi o prekvalifikaciji ili obrazovanju za taj posao", kaže Popijač te upozorava kako će se nedostatak radne snage za neke poslove ipak morati rješavati uvozom.
S tom činjenicom slaže se i Vera Babić, državna tajnica za rad, koja kaže kako uz sve prigovore na kvalitetu socijalne politike, podaci o socijalnoj skrbi govore kako peteročlana obitelj u Hrvatskoj može ostvariti pravo na oko 540 eura mjesečno, što otprilike odgovara jednoj liječničkoj plaći u Rumunjskoj.
Ljudi su, kaže ona, demotivirani za rad, a ono o čemu se treba promišljati je kako učiniti rad u Hrvatskoj isplativijim.
Također, potrebno je uskladiti sustav obrazovanja, socijalne politike i tržišta rada, te ojačati međuresornu suradnju.
(A.T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
