Ljetne vrućine mogu predstavljati veliki problem, posebno osobama koje ljetne mjesece provode radeći u gradu.
No za osvježenje ne služe samo klimatizacijski uređaji i ventilatori, već je tu i pravilna zdrava prehrana uz koju idu i neka jednostavna pravila koja nam mogu pomoći za ljetnih vrućina.
Voda
U ljetnim mjesecima raste potreba organizma za vodom dok se smanjuje ona za hranom. Tijelo konzumira više vode zbog povećane transpiracije, nezaobilazne u održavanju konstantne tjelesne temperature.
Primjerice, kada se vanjska temperatura popne s 24 na 31 stupanj, udvostručuje se gubitak tekućine kroz kožu. Kad je želudac pun, iz tog dijela odlaze signali "sitosti" prema hipotalamusu i osjećaj žeđi prestaje. Zbog toga je dobro ne čekati da nas obuzme osjećaj žeđi i piti barem dvije litre tekućine na dan bilo u obliku prirodnih sokova, čajeva, vode ili centrifugiranog voća.
Jesti laganiju hranu
Nije problem zaključiti da vrućina za organizam predstavlja stres. Kako ga ne bismo dodatno opteretili, dobro je birati lakše probavljive namirnice kao i one s manje kalorija: izbjegavati masnu i pečenu hranu te bogate umake, a usmjeriti se na laganu, jednostavno pripremljenu hranu (svježu ili pripremljenu na pari, u foliji ili na roštilju).
Među namirnicama životinjskog porijekla "da" treba reći ribi, nemasnom mesu i svježim sirevima. Djelovanje joda uravnotežuje se kalijem, mineralom kojeg najviše ima u voću i povrću (posebno kiviju, bananama, marelicama, lubenici, krumpiru, špinatu i artičokama) a pomaže u smanjivanju nadutosti.
Voće i povrće
Preporučljivo je svaki dan konzumirati više porcija (2-3 porcije voća i 2-3 porcije povrća) jer organizam odjednom može apsorbirati male količine vitamina i s nutricionističkog je stajališta pogrešno koncentrirati svo voće i povrće u jedan obrok u danu.
Primjer ljetnog jelovnika
Za doručak mlijeko možete zamijeniti svježim alternativama kao što su jogurt, rižino ili sojino mlijeko (s dodatkom kalcija). Svježe voće neka se nađe na tanjuru kako u prijepodnevnim tako i u poslijepodnevnim satima.
Za međuobroke prije podne i između ručka i večere također je najbolje voće ili lagani sendvič sa svježim sirom i rajčicom. Uputno je izbjegavati klasične sendviče sa salamama i zrelim sirevima jer to su zimske namirnice, previše masne i previše slane.
Ručak neka bude bogatiji, ali ujedno lagan.
Vrlo su praktična i hladna jela poput raznih salata od tjestenine začinjenih svježim ili kuhanim povrćem uz dodatak proteina koje sadrže mahunarke (soja, grašak i slično, a treba ih konzumirati barem dva puta na tjedan) ili namirnice životinjskog porijekla (poput jaja, svježeg sira i tunjevine).
I na kraju, pobrinite se da večera bude još laganija od ručka.
(A.T.)
Izvor:
Zdravo budi!
