Nakon višemjesečnih diskusija, njemački je Bundestag dao zeleno svjetlo za uvođenje zakonom zajamčene minimalne plaće za zaposlenike pošte. Njemačka je jedna od rijetkih industrijskih zemalja bez minimalca u svim branšama.
Do sada ga je uvela samo u građevinskom sektoru i za čistače, a nakon poštanskih radnika, zakonom zajamčene minimalce moglo bi dobiti još desetak branši.
Uvođenje minimalaca već je dugo ključan zahtjev njemačkih socijaldemokrata, koji naglašavaju da zaposlenici u pojedinim sektorima, iako imaju radna mjesta, ne mogu živjeti od svoje plaće.
Primjerice, frizeri ponegdje zarađuju i po 3 eura na sat, dok se u ostatku zapadne Europe minimalne plaće kreću oko 8 eura na sat. Minimalcu se protive opozicijski liberali, kao i vladajuća demokršćanska Unija, koji navode da je minimalac ubojica radnih mjesta i da se protiv siromaštva trebaju koristiti druge mjere državne intervencije.
Ipak, CDU-ova kancelarka Angela Merkel pristala je na zahtjeve manjeg koalicijskog partnera SPD-a i minimalac za pošte prošao je parlamentarno izglasavanje. No, unatoč izglasavanju, mišljenja su i dalje duboko podijeljena.
I demokršćani su u Bundestagu naveli da minimalac u najgorem slučaju može prouzročiti ukidanje radnih mjesta i stabilizaciju monopola, u ovom slučaju Njemačke pošte.
Socijaldemokratski ministar rada Olaf Scholz tvrdi pak da minimalac radnike štiti od dumpinga plaća kakav provode privatne tvrtke, koje se nadaju profitu od liberalizacije poštanskih usluga koja u Njemačkoj stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine, uglavnom zahvaljujući jeftinijoj radnoj snazi.
Najjači protivnik poštanskih minimalaca bio je novinski izdavač Springer Verlag u čijem je vlasništvu tvrtka PIN, privatni distributer pošte, koji je najavio da će u slučaju uvođenja minimalca otpustiti 1.000 radnika. PIN inače plaća 1.020 eura mjesečno za 40-satni radni tjedan, a Njemačke pošte 1.765 eura za 38,5 tjednih radnih sati. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
