Rast tržišta nekretnina i veliki interes za učenje stranih jezika pokazuju da je u posljednjih šest godina srednji sloj "uhvatio zraka"
Ovih je dana američka konzultantska kuća McKinsey iznijela, kako objavljuje Deutsche Welle, "horor-scenarij" njemačke budućnosti.
Ako njemačko gospodarstvo nastavi bilježiti stope godišnjeg rasta iz proteklih godina, znači oko dva posto, do 2020. godine će manje od 50 posto Nijemaca biti dio srednje bogatog društvenog sloja, odnosno potvrde li se predviđanja iz studije, u srednjoj će klasi 2020. biti čak deset milijuna ljudi manje nego sredinom 90-ih.
Jaz između bogatih i siromašnih može se zaustaviti
Radikalno širenje jaza između bogatih i siromašnih može zaustaviti jedino snažan razvoj, stopa od najmanje tri posto godišnje, tvrde autori studije velike američke konzultantske tvrtke McKinsey. Koliko je Njemačka daleko od tog cilja pokazuje to da se do kraja 2008. očekuju gospodarski rast od samo 1,7 posto, objavljuje Deutsche Welle.
Sociolog Dražen Lalić prokomentirao je sporove u vezi s propadanjem srednje klase u Njemačkoj, prva mu je asocijacija bio je jedan berlinski grafit iz sedamdesetih godina 20. stoljeća: "Situacija nikad nije tako ozbiljna kao uvijek."
"Situacija u vezi sa srednjim slojem u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama posljednjih nekoliko godina nije bajna, ali se i u težim padovima gospodarskoga rasta i životnoga standarda taj sloj naposljetku uglavnom kad-tad dočekivao na noge.
Upravo su pripadnici toga sloja najžilaviji dio populacije, i to zbog svojih, razmjerno većih od drugih slojeva, znanja i vještina, discipliniranosti i usmjerenosti na budućnost, vezanosti za osobno vlasništvo i sličnih obilježja", smatra profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Što je s hrvatskom srednjom klasom?
A što je s hrvatskom srednjom klasom? Devedesetih se činilo da je u fazi odumiranja, ali to se odnosilo na dijelove "stare" klase, a u koju su mnogi zakoračili po kriteriju nove financijske snage ili menadžerskog posla.
Elitu hrvatskog društva čini 10.000 ljudi, srednji sloj broji 600.000, a niži sloj čak 2,8 milijuna građana. Silaznu društvenu pokretljivost nisu doživjeli samo pojedinci, nego i čitavi društveni slojevi i profesije, jedan je od zaključaka knjige "Ogledi o hrvatskom društvu" Zorana Malenice s Pravnog fakulteta u Splitu.
Malenica ističe da je preraspodjela društvenog bogatstva, do koje je došlo u procesu pretvorbe i privatizacije, dovela do izrazito nejednake raspodjele, čak i u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama.
No, sklon je ocjeni da se u mnogo čemu hrvatsko društvo razvija stihijski i da ne postoji ozbiljna politička volja da se ta stihijnost ukroti prihvaćanjem suvisloga "društvenog ugovora", a koji je u pravilu ugovor klasa, tj. slojeva. Lalić nije tako sumoran. "Srednji je sloj u Hrvatskoj zasigurno malobrojniji te gospodarski slabiji i politički manje utjecajan nego u Njemačkoj.
"U posljednjih je šest godina srednji sloj nakon velikih teškoća kako-tako "uhvatio zraka" što, primjerice, potvrđuje rast tržišta nekretnina, veliki interes za učenje stranih jezika i uopće obrazovanje", zaključuje Lalić. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
