Cijene hrane u EU dvostruko su više od inflacije, a Svjetska banka procjenjuje da je u svijetu hrana poskupila za 45 posto
Cijene hrane u Europskoj uniji posljednjih su godina narasle gotovo dvostruko više od inflacije, pokazuju službeni podaci.
Izvješće Eurostata pokazuje da su se cijene hrane povisile za 7,1 posto, dok je godišnja stopa inflacije u svibnju iznosila 3,6 posto. Skuplja hrana najviše je pogodila standard građana u zemljama istočne Europe, koja je ionako siromašnija od Zapada.
Tako je u Bugarskoj hrana poskupjela za 25,4 posto, dok je u Latviji, Estoniji i Litvi rasla između 18 i 22 posto.
Istovremeno, najmanji rast cijena hrane zabilježen je u Portugalu (3,2 posto), Nizozemskoj (5,4 posto) i Francuskoj (5,5 posto).
Summit u Rimu
Podaci su objavljeni uoči početka summita članica UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) koji se od 3. do 5. lipnja održava u Rimu, a temelje se na analizi praćenja cijena u devet osnovnih prehrambenih kategorija. Rezultati pokazuju da su cijene osnovnih prehrambenih namirnica porasle za 14,9 posto, dok su cijene ulja i masti porasle za 13,2 posto.
Prošle su godine za usporedbu, cijene mlijeka, jaja i sira rasle za 1,5 posto, dok su ulja i masnoće na godišnjoj razini za bilježile rast od tek 3 posto.
Kako visoke cijene ne pogađaju samo Europu, cilj trodnevnog summita je pronalazak rješenja kojim bi se pomoglo milijunima osoba koji zbog visokih cijena sve više gladuju. Naime, prema podacima Svjetske banke, cijene hrane su u posljednjih nekoliko mjeseci na globalnoj razini porasle u prosjeku za 45 posto.
Špekulacije kompanija
Iako mnogi izjavljuju kako na cijene utječe ponuda i poviše na potražnja, brojni stručnjaci upozoravaju kako smanjenje proizvodnje, nije glavni uzrok divljanja cijena, već odgovor treba tražiti na adresama velikih kompanije koje svakodnevno zarađuju veliki novac.
Unatoč ovakvom mišljenju nedvojbeno je da ja potražnja porasla posebice u Kini i Indiji, a uzrok visokim cijenama je i skuplja nafta.
Osim toga, posljednje su studije pokazale da se cijene hrane nikada više neće značajnije smanjiti, a ostat će visoke barem još slijedećih 10 godina, što će najviše pogoditi 22 najranjivije zemlje u svijetu. Prema procjenama FAO-e posebno će pogođene biti Eritreja, Nigerija, Komori, Haiti i Liberija.
Čelnici FAO-e će stoga na summitu zatražiti zemlje donatore za veću financijsku pomoć, kako bi se problem s hranom što prije riješio te spriječilo daljnje povećanje broja gladnih kojih danas ima 854 milijuna. (V.K.)
Izvor:
EUobserver
