I prema procjenama sindikata očekuje se gubitak 30 do 50 tisuća radnih mjesta
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever rekao je na konferenciji za novinare da će iduća, 2009. godina, biti godina teškog življenja u kojoj se, i prema procjenama sindikata, očekuje gubitak 30 do 50 tisuća radnih mjesta.
Napominjući da je većina poduzeća već donijela mjere za krizne situacije, Sever se upitao hoće i Vlada uskoro izaći s konkretnim mjerama za očuvanje radnih mjesta i pomoć najugroženijim skupinama u pogoršanim uvjetima življenja.
Već počela otpuštanja građana
Pozvao je Vladu da prije Božića građanima objasni kakvi su joj planovi za rješavanje krizne situacije u Hrvatskoj, ali je izrazio bojazan da "Vlada neće iznjedriti ništa što bi bilo provedivo i učinkovito za najugroženije građane".
Upozorio je da su, kao božićne i novogodišnje čestitke, već počela otpuštanja građana u malim i srednjim poduzećima. Najugroženijim sektorima ocijenio je graditeljstvo, industriju namještaja, metalsku industriju i automobilsku industriju.
Sever smatra kako bi Vlada trebala uvesti mjere kojima bi obeshrabrila uvoz, a ojačala domaću proizvodnju. Uz to bi, među ostalim, trebalo promisliti i o promjenama poreza na dohodak.
Troškovi obitelji iznad 6.500 kuna
Upitavši što će se iduće godine događati s cijenama, kazao je kako je krajnje vrijeme da se sastane Povjerenstvo za praćenje cijena, njihov utjecaj na standard građana i predlaganje odgovarajućih mjera.
Navodeći da su građani počeli dobivati veće račune za električnu energiju, Sever se upitao očekuje li građane u idućoj godini, uz skuplji plin, i novo poskupljenje električne energije.
Iznoseći podatke o potrošačkoj košarici NHS-a za studeni ove godine, Sever je kazao da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji iznosili 6.573,61 kuna, što je za 0,1 posto više nego u listopadu. Pokrivenost košarice prosječnom plaćom iznosila 79,15 posto, što je za 0,21 posto više nego prethodnog mjeseca.
Naglasio je da su kreditna zaduženost građana krajem rujna iznosila 121,737 milijardi kuna, da inozemni dug države je iznosio 36 milijardi eura. Upozorio je da je istrošen kapacitet građana za zaduživanje te su građani počeli štedjeti na hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći i obući.
Pozvao je banke da pokažu razumijevanje za sadašnju situaciju te da ne povećavaju kamate i rate kredita koje građani više neće moći plaćati. Pozvao je i HNB da iznađe mjere kako banke u Hrvatskoj ne bi povećavale cijenu kredita. (Hina)
