Osim blagog rasta stambenih kredita i hipotekarnih kredita, potražnja za autokreditima, kreditima po kreditnim karticama te gotovinskim i ostalim kreditima se smanjila
Banke su u prva četiri mjeseca ove godine građanima izdale znatno manje kredita, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o poslovanju banaka. Ukupan dug stanovništva je u prva četiri mjeseca ove godine smanjen za 536,6 milijuna kuna u odnosu na stanje krajem prosinca prošle godine. Državi, državnim fondovima i lokalnim jedinicama istovremeno je plasirano dodatnih 14,2 milijarde kuna.
Najnoviji podaci jasno pokazuju da se građanima na kapaljku daju samo stambeni i hipotekarni krediti, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Zadužuje se jedino država
Ovi podaci sugeriraju da su potrošačko stezanje remena i pojačani oprez pri ulasku u dugoročno zaduživanje sve prisutniji. Međutim, nepobitno je da su i banke postale daleko opreznije pri dodijeli kredita.
S druge strane, zaduženost države se povećava, a raste i zaduženost fondova te državnih i privatnih poduzeća.
Zbog krize drugačije razmišljaju
Proteklih godina hrvatski su se građani iz mjeseca u mjesec zaduživali za prosječno milijardu kuna više. Međutim, u prva četiri mjeseca ove godine, građani nisu preuzeli niti 700 milijuna kuna novih kredita, pa je tako mjesečno, kreditna zaduženost usporila za gotovo šest puta – s milijardu na 175 milijuna kuna.
Uz rast stambenih kredita, zabilježen se jedino blagi rast hipotekarnih kredita, dok su autokrediti, krediti po kreditnim karticama te gotovinski i ostali krediti u padu.
Ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Goran Bakula ističe da su građani shvatili da je "vrag odnio šalu" i počeli sami sanirati dugovanja po kreditnim karticama. Smanjilo se ne samo kreditiranje, već i potrošnja, objašnjava Bakula te dodaje kako razlog tome nije samo teže dobivanje kredita, nego i promjena u načinu razmišljanja. (V. K.)
Izvor:
Novi list
