Prošle je godine adresu unutar granica Hrvatske promijenilo 75.000 osoba, a najbrojniji su oni u dobi od 20 do 39 godina
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prošloj godini unutar države selilo 75.000 osoba, što je grad veličine Pule, a pritom je najveći broj preseljenog stanovništva bio u najaktivnijoj životnoj dobi, između 20 i 39 godina.
Gotovo 30.000 osoba preselilo se u drugu županiju, a većinom su se selili iz slavonskih županija, dok statistika upućuje da se najveći broj migranata naselio na području Zagreba i tzv. zagrebačkog prstena. Zbog povećanog iseljavanja, gubitak stanovništva zabilježen je u čak 13 županija, a veći broj doseljenih nego odseljenih je uz Zagreb, zabilježen i u Istarskoj, Zadarskoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj te Ličko-senjskoj županiji, pišu Marija Brnić i Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Ostaju u mjestu studiranja
Demograf Anđelko Akrap objašnjava da "stanovništvo odlazi iz županija s većim brojem nezaposlenih prema mjestima koja im potencijalno nude mogućnost zapošljavanja ili je riječ o odlasku na već siguran posao". Stoga Akrap dodaje da je radno mjesto postalo osnovni motiv preseljenja, bilo cijelih obitelji ili pojedinaca.
U drugom slučaju, migracijski trendovi su prisutni i među stanovništvom koje nakon studiranja u nekom većem mjestu, ubrzo pronalazi posao ili su svjesni da će povratkom u svoj kraj riskirati svoje zaposlenje.
To je prema Akrapovim riječima, ujedno i najnegativnija strana unutrašnjih migracija jer takvo pojedino područje u kojima već postoje strukturni razvojni problemi gube najkvalitetnije radno aktivno stanovništvo, uglavnom visokoobrazovano, koje bi inače bilo potencijal za razvoj.
Manje useljenika iz BiH
Time su najugroženije Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, ali i Splitsko-dalmatinska županije. S druge strane i u Gradu Zagrebu bilježi se znatan broj seljenja u druge županije, ali to još nije pokazatelj da je Hrvatsku zahvatio val preseljenja u manje urbanizirana područja zemlje.
Akrap kaže da je znatan broj Zagrepčana preselio u neki od gradova zagrebačkog prstena kako bi jeftinije riješio stambeno pitanje ili smanjio plaćanje visokog zagrebačkog prireza, ali je većina njih i dalje ostala poslovno vezana za Zagreb.
Za razliku od prošlog desetljeća, kada se intenziviralo i useljavanje u Hrvatsku, ali i iseljavanje iz nje, posljednjih se godina taj proces stabilizirao, pa je i lani u Hrvatsku doseljeno oko 14.500 osoba, dok je državu napustilo njih 7500.
Međutim, struktura useljenika se donekle promijenila, pa je uza sve učestalije opadanje broja useljenika iz BiH (lani tek 639), sve izraženiji trend doseljavanja iz udaljenijih krajeva, poput Sjeverne i Srednje Amerike, Rusije i Kine. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
