Porezna uprava raspolaže samo ukupnim iznosima tog poreza obustavljenim iz plaća i mirovina
Država ne zna koliko joj novca po osnovi kriznog poreza svaki građanin mjesečno uplaćuje, što će zasigurno otežati povrat novca građanima, ako Ustavni sud sruši Zakon o kriznom porezu. Naime, u tom će slučaju država podatke o uplatama morati tražiti od poslodavaca i ostalih isplatitelja.
Podatke o pojedinim uplatama država će posredno utvrditi kontrolom obračuna kod isplatitelja plaća i drugih dohodaka, a do tada će Porezna uprava raspolagati samo podatkom o svoti poreza koju su isplatitelji obračunali na isplaćene plaće, mirovine, drugi dohodak i dividende, piše Suzana Varošanec u Poslovnom dnevniku.
Obavijest na IPP-obrascu
Dakle, iako je riječ o direktnom punjenju proračuna, poreznici ne registriraju svote mjesečnih uplata svakog pojedinog zaposlenika i umirovljenika, kao što je to slučaj kod poreza na dohodak. Porezna uprava raspolaže samo ukupnim iznosima tog poreza obustavljenim iz plaća i mirovina koje za zaposlene i umirovljenike mjesečno obračunaju, obustave i državi uplate razni poslodavci i HZMO, te je o tome izvijeste na takozvanom IPP-obrascu.
Hrvoje Jelić, član Uprave i partner u društvu Zgombić i partneri, kaže kako iz IPP-obrasca proizlazi da je za prihode državnog proračuna bitan podatak o tome koliko je u određenom mjesecu kumulativno plaćeno kriznog poreza kod pojedinog isplatitelja, dok nisu predviđeni nikakvi drugi obrasci ili izvještaji za osobe iz čijih je primitaka taj porez plaćen.
"Zaposleni bi podatak o tome koliko im je poreza ustegnuto iz neto-plaće trebali dobiti u tzv. isplatnom listiću", kaže Jelić. Međutim, pitanje je kojim će dokumentom o tome biti obaviješteni, primjerice, primatelji dividende, upozorava Jelić.
Krizni porez za osobne potrebe
Napominje da će vrijeme pokazati hoće li i u tom dijelu morati doći do određenih promjena, primjerice, zbog najava uvođenja kriznog poreza i na primitke od samostalnih djelatnosti, gdje bi krizni porez možda bio vezan za predujmove poreza na dohodak, a onda nikako ne može biti konačan jer ovisi o poslovnom rezultatu koji je poznat tek nakon isteka poreznog razdoblja.
Porezna savjetnica Marija Zuber ističe da zbog definiranja kriznog poreza kao konačnog (NN br. 96) on neće utjecati na obračun poreza na dohodak.
"Kod podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak građani su dužni prijaviti svote ostvarenog primitka bez obzira je li plaćen krizni porez, a to znači kao da su taj iznos kriznog poreza potrošili za osobne potrebe", kaže Zuber. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
