Hrvatski građani, poduzeća, lokalna samouprava i država domaćim su bankama krajem svibnja ove godine dugovali gotovo 307 milijardi kuna.
Taj dug je za 13 milijardi kuna veći nego na kraju prošle godine. Podaci su to Hrvatske narodne banke o potraživanjima banaka iz najnovijeg statističkog biltena čemu treba dodati i prošlotjedno zaduživanje države od oko šest milijardi kuna.
Dug hrvatske države, poduzeća i građana domaćim bankama tako doseže 90 posto svega što Hrvatska stvori u godinu dana, a od svih dužnika banke u šaci najviše drže građane čiji je dug krajem svibnja bio 128,3 milijarde kuna, piše Jagoda Marić u Novom listu.
To bi značilo da svi zaposleni u zemlji, koji imaju prosječnu plaću od 5.425 kuna mjesečno, moraju raditi sljedeća 22 mjeseca, odnosno gotovo dvije godine kako bi bankama vratili dug. No, to bi bilo moguće samo u slučaju da na stanovanje, grijanje, odijevanje, vodu, telefon ili svoju djecu ne potroše nijednu kunu, nego da cijelu plaću proslijede bankama.
Nakon građana najveći su dužnici poduzeća koja su krajem svibnja bankama dugovala gotovo 120 milijardi kuna, a slijedi država sa 56 milijardi kuna, u koje nije uračunat najnoviji dug od šest milijardi kuna. S tim najnovijim kreditom dug države prema domaćim bankama penje se na iznos koji odgovara polovici ovogodišnje potrošnje iz proračuna.
Država bi taj dug uspjela vratiti ako primjerice jedne godine ne bi isplatila mirovine i plaće svojim zaposlenima, a on odgovara i trogodišnjem proračunu zdravstva. Banke su najmanje novca plasirale lokalnoj zajednici od koje potražuju gotovo dvije i pol milijarde kuna, što je primjerice trećina zagrebačkog godišnjeg proračuna.
U odnosu na početak krize, koja se u hrvatskom gospodarstvu počela osjećati već sredinom 2008. godine, ukupan dug spomenutih sektora prema bankama narastao je za 63 milijarde kuna. Država je dug povećala gotovo dvostruko, odnosno za 28 milijardi kuna, a građani su svoje zaduženje od 120 milijardi kuna uvećali za dodatnih osam milijardi kuna.
Izvor: Novi list
