Demograf Anđelko Akrap procjenjuje da je posljednje tri godine Hrvatsku napustilo 60 do 70 tisuća ljudi u potrazi za poslom. Vjeruje se da među njima dominiraju mlađi i obrazovaniji.
Načelno, za rad u Njemačkoj hrvatski će državljani morati imati radne dozvole i nakon 1. srpnja 2013. godine, ali ta se obveza neće odnositi na akademski obrazovane, znanstvenike i sezonske radnike. Njemačka je prva članica EU koja donosi odluku o uvjetima zapošljavanju Hrvata, a do 1. srpnja to će učiniti i svi drugi.
Stare članice EU imaju pravo sukcesivno ograničavati pristup radnika iz novih članica na svoje tržište rada prvo na dvije, potom na tri te dodatno još dvije godine – ukupno sedam godina.
U dosadašnjem procesu proširenja većina starih članica uvodila je zabrane bilo na dvije, bilo na sedam godina, a jedino je Švedska odmah otvorila svoje tržište svima. U početku su to također učinile Irska i Velika Britanija, ali nakon priključenja Rumunjske i Bugarske, Velika Britanija se odlučila na sedmogodišnju zabranu za radnike iz tih dviju zemalja.
Slična odluka očekuje se i za Hrvatsku sudeći po raspravi zastupnika i istupu britanskog ministra za Europu tijekom rasprave u britanskom parlamentu o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora.
“U 2011. oko 2000 hrvatskih radnika emigriralo je u zemlje EU. Polovica je otišla u Njemačku i Austriju. Točno 115 Hrvata došlo je 2011. u Veliku Britaniju radi zapošljavanja. Uzmemo li u obzir da je Hrvatska mala zemlja s malo stanovnika i trendove u migraciji hrvatskih radnika, možemo zaključiti da je rizik od masovne migracije Hrvata u Veliku Britaniju vrlo malen nakon isteka sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja”, rekao je britanski ministar za Europu David Lidington.
Mreža radnih mjesta
Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja navodi da svima koji uvedu prijelazno razdoblje Hrvatska može uzvratiti istom mjerom. Hoće li to učiniti, zasad nema odgovora ni iz Ministarstva rada ni iz Ministarstva vanjskih poslova, a dosad su samo tri države – Slovenija, Mađarska i Poljska – primjenjivale mjeru reciprociteta.
Ministarstvo rada upozorava na to da će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji naš Zavod za zapošljavanje postati sastavni dio EURES mreže koja nudi 1,3 milijuna radnih mjesta na razini EU, ima 800.000 životopisa i oko 30.000 poslodavaca u bazi podataka, što će omogućiti hrvatskim radnicima da u zemljama Europske unije ispitaju mogućnosti zapošljavanja.
Naknada s burze za one koji odu tražiti posao u EU
Budu li tražili posao u EU, nezaposleni neće ostati bez naknade za nezaposlenost u Hrvatskoj, uz uvjet da najave odlazak i zatraže izdavanje obrasca U2. Ako se u roku sedam dana prijave službi za zapošljavanje države u kojoj traže posao, Hrvatska će im isplaćivati naknadu za nezaposlene još tri mjeseca.
HZZ je već uspostavio četiri migracijska informacijska centra – u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – koji pružaju informacije, savjete i potporu pri zapošljavanju u inozemstvu.
Svi imaju svoja pravila
- Italija - Ne traži dozvole za zapošljavanje u poljoprivredi, turizmu, domaćoj radinosti, njegovateljstvu, građevinarstvu, inženjerstvu, te rukovodećim sezonskim i VKV poslovima
- Švedska - Tržište otvara svima pa se očekuje da radne dozvole tako neće trebati ni Hrvati. Neslužbeno se govorilo da bi to mogle učiniti još i Finska, Litva, Letonija, Rumunjska, Slovačka i Portugal...
- Austrija - Zabrana na dvije godine očekuje se jer austrijska javnost smatra da u Austriji živi i radi već dovoljno Hrvata pa ne treba olakšavati dolazak novih radnika iz naše zemlje
- Hrvatska - Reciprocitet je moguć, ali nema najave da će se uvoditi. Hrvatska bi mogla biti zanimljiva radnicima iz Bugarske i Rumunjske, a njihove vlade prve su na potezu oko radnog režima
Izvor: Večernji list
