Ministri rada zemalja članica EU-a postigli su kompromis o direktivi o izaslanim radnicima oko čega su zemlje članice bile podijeljene, a što bi trebalo onemogućiti prijevare koje su bile moguće po dosadašnjem zakonu.
"Iznimno mi je drago što je Vijeće danas postiglo ključni sporazum o primjeni direktive o izaslanim radnicima, uspjevši uspostaviti ravnotežu između slobodnog obavljanja ekonomskih aktivnosti i zaštite radničkih prava. To je dobro za svaku zemlju članicu bez obzira na to da li izaslani radnici dolazi iz nje ili je ona zemlja primateljica", izjavila je litavska ministrica socijalne sigurnosti i rada Algimanta Pabedinskiene.
Dodala je da će ovaj dogovor pridonijeti slobodi kretanja usluga, poštenijem tržišnom natjecanju između pružatelja usluga i osigurati veću socijalnu sigurnost za izaslane radnike.
Prema direktivi iz 1996. godine, neko poduzeća može izaslati svoga radnika u neku drugu zemlju članicu EU-a do dvije godine, pri čemu mora poštovati neke uvjete u zemlji prijema radnika, poput minimalnih plaća, radnih uvjeta itd., dok socijalne doprinose nastavlja plaćati u zemlji iz koje radnik dolazi.
Međutim, ta se direktiva često krši, posebito u građevinskom sektoru, gdje su radnici često plaćeni manje od najniže propisane plaće, čime se stvara nelojalna konkurencija domaćim građevinskim tvrtkama. Česta praksa je bila da se u nekoj zemlji, obično u nekoj novoj članici gdje je niži životni standard samo registrira tvrtka, koja u toj zemlji nema ništa osim poštanskog sandučića, a onda zaposli radnike u zemlji u kojoj posluje fiktivno ih prikazujući kao izaslane radnike iz zemlje u kojoj je tvrtka samo registrirana. Rezultat je bio da je na se na takav način snižavala cijena rada i stvarala nelojalna konkurencija u zemlji prijema, a istodobno radnici su bili plaćeni ispod minimalne razine i gotovo bez ikakvih prava.
Zemlje članice u pregovorima oko nove direktive podijelile su se u dva tabora. Prvi je predvodila Francuska koja traži više kontrola, a u drugom taboru su uglavnom nove članice Poljska, Mađarska, Češka, ali i Velika Britanija koje se pribojavaju da bi snažnije reguliranje slanja radnika postupno dovelo u pitanje samu mogućnost da se oni šalju u drugu članicu.
Hrvatski ministar rada Mirando Mrsić izjavio je da se Hrvatska zauzima za to da se direktivom zaštite izaslani radnici, ali i radnici u zemljama u koje dolaze izaslani radnici.
Ovaj dogovor predstavlja zajedničku poziciju zemalja članica. Sada će one na temelju te pozicije pregovarati s Europskim parlamentom tako da ovo još nije konačni tekst jer može doći do promjena.
Izvor: business.hr
