…i imat će lošiju zdravstvenu skrb.
Unatoč tome što je na prošlotjednoj sjednici Vlada usvojila program konvergencije za razdoblje do 2022. godine s ciljem približavanja Hrvatske Europskoj Uniji, dio projekcija iz samog programa pokazuje da ne samo da se u promatranom razdoblju Hrvatska neće primaći europskom prosjeku, već će se od njega i udaljiti, piše Novi list.
Do tog zaključka dolazimo analizom izdvajanja za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb o starijim osobama, koja upućuje na to da će današnji srednjoškolci i studenti u vrijeme kada postanu umirovljenici zapravo zaostajati za svojim EU – vršnjacima. To će se događati čak i u onim sektorima u kojima Hrvatska planira povećati ulaganja.
Mirovinski sustav
Povećanje ulaganja neće osjetiti mirovinski sustav. Dapače, izdvajanja za mirovine će sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a 2040. godine pasti na 9,1 posto dok će za pedesetak godina, 2070.godine, pasti na 8,4 posto. Unatoč više nego očiglednoj činjenici da će se dotad broj starijeg stanovništva samo povećavati.
Zdravstvo i skrb za starije
Za razliku od mirovinskog sustava, domaće zdravstvo i dugotrajna skrb za starije osobe bi trebali doživjeti ulaganja. No, planirana izdvajanja neće nas približiti Europskoj Uniji. Naime, Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek EU na razini od 6,8 posto. Ta razlika će se s vremenom samo povećavati, prema projekcijama, Hrvatska će 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto, a prosjek Eu će iznositi 7,7 posto.
Još veći jaz nas očekuje kad je riječ o dugotrajnoj skrbi za starije. Trenutno za tu namjenu odvajamo 0,9 posto BDP-a, dok je EU prosjek 1,6 posto. Tu razinu nećemo doseći u narednih pedeset godina.
Treba gledati dalje u budućnost
Ovim dokumentom Vlada je bacila pogled u bližu budućnost, do 2022.godine, međutim ne smijemo se tu zaustaviti. Svrsishodnije bi bilo, smatra ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, pogledati trendove do 2030., 2040. pa čak i do 2070. godine.
''Kad se pogledaju projekcije nekoliko desetljeća unaprijed onda govorimo o divergenciji, o udaljavanju od EU-a ne o približavanju. U desetljećima koja dolaze imat ćemo radikalno pogoršavanje položaja starije populacije. Budući umirovljenici imat će relativno lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine'', upozorava Lovrinčević. Dodaje da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja, a to se iznimno rijetko događalo u modernoj povijesti. U budućnosti će, kako stvari sada stoje, naša djeca živjeti još lošije.
Izvor: Novi list
